Putin: Antiruska SAD-a retorika je bila greška 1Foto: EPA / ALEXEI NIKOLSKY SPUTNIK KREMLIN POOL

Američki političari napravili „veliku grešku“ fokusirajući se na antirusku retoriku tokom predizborne kampanje za predsedničke izbore prošle godine, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu američkom režiseru Oliveru Stounu.

Međunarodna televizijska mreža Šoutajm noćas je, po centralnoevropskom vremenu, emitovala prvi od četiri dela dokumentarnog filma o predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, koje je snimio i režirao proslavljeni američki reditelj Oliver Stoun.

„Nažalost, Sjedinjene Američke Države razvile su modu da spekulišu i, rekao bih, zloupotrebljavaju rusko pitanje tokom izborne kampanje. Zatim nam govore: ’Nemojte da obraćate pažnju na ovo! Morate da shvatite da je to samo predizborna retorika, kasnije ćemo se dogovoriti sa vama.‘ Ali žrtvovanje međunarodnih odnosa u toku aktuelnih političkih procesa je, verujem, velika greška“, istakao je Putin za dokumentarnu seriju čiji je prvi deo noćas emitovan na američkoj televiziji „Šoutajm“, prenosi Sputnjik.

Kako navode, ruski predsednik smatra da Moskva ne može da pozdravi izjave Pentagona da je Rusija glavna pretnja za SAD.

„Naprotiv, mi smo uvek bili spremni za dijalog u bilo kojoj oblasti saradnje“, istakao je Putin i objasnio da je američka strategija da se uništi ruska privreda i smeni rukovodstvo, od zemlje napravi saveznik i na kraju uzme njen nuklearni arsenal.

 

„Takva varijanta mišljenja, takva varijanta politike je moguća. Ukoliko je to tako, mislim da je to pogrešna politika, upravo zato što takav pogled na odnose sa Rusijom nije usmeren na budućnost. Ljudi koji tako misle ne gledaju najmanje 25-50 godina unapred. A ukoliko bi pogledali, onda bi verovatno, izgradili odnose sa Rusijom na drugi način i ne bi pokušavali da je pretvore u svog vazala“, istakao je on, prenosi Sputnjik. Putin je, takođe u prvoj epizodi serijala Olivera Stouna, predložio Vašingtonu da sa Moskvom gradi ravnopravne odnose, a ne da troši milijarde dolara na odbranu.

„Glavna stvar u Rusiji je njen narod sa svojim identitetom, svojim unutrašnjim stanjem. Taj narod ne može da postoji izvan svog suvereniteta, svoje državnosti, i razumevanje toga, a ne pretnja nuklearnom odmazdom, treba da podstakne sve naše zapadne partnere da grade dugoročne ravnopravne odnose sa Rusijom. I tada neće biti potrebe da se troši toliko para na odbranu“, naglasio je ruski lider. Putin takođe veruje da ga zapadni mediji zovu „car“, jer oni vole takve stare stereotipe.

„Čini mi se da im se to sviđa i zato i pričaju o tome. Oni toga ne mogu da se otarase“, dodao je Putin.

Govoreći o mešanju u unutrašnje poslove drugih zemalja, Putin je u filmu rekao da se Rusija nikada ne meša u unutrašnje političke procese drugih država, za razliku od mnogih svojih partnera.

„Za razliku od mnogih naših partnera, mi se nikada ne mešamo u unutrašnje političke procese drugih zemalja, to je jedan od principa našeg rada“, rekao je Putin u prvoj od četiri epizode dokumentarnog serijala Olivera Stouna pod nazivom „Putinovi intervjui“. Govoreći o mogućnosti da Rusija pristupi NATO-u, Putin je rekao da se SAD zbog toga unervozila.
„Zašto su naši partneri nervozni? Zato što, ako se Rusija pridruži, kao prvo, ona će uvek imati svoj glas, mi nećemo dozvoliti da se nama manipuliše, ali naši američki prijatelji ne smeju ni da pomisle na to“, rekao je Putin. Rekao je da je govorio o mogućnosti da se razmotri ulazak Rusije u NATO tokom jednog od razgovora sa predsednikom Bilom Klintonom u Moskvi, a komentar ruskog lidera, kako je rekao, izazvao je nervozu u američkoj delegaciji.

Putin je rekao da su Sjedinjene Američke Države krive za stvaranje terorističke grupe Al Kaida.

„Al Kaida nije rezultat naših aktivnosti. To je rezultat aktivnosti naših američkih prijatelja. To je počelo još u vreme sovjetskog rata u Avganistanu, kada su američke obaveštajne agencije podržavale različite pravce islamskog fundamentalizma u borbi protiv sovjetskih trupa u Avganistanu. Amerikanci su sami stvorili Al Kaidu i Bin Ladena“, istakao je ruski predsednik.
Putin je dodao da su SAD podržavale teroriste u Čečeniji i politički i finansijski, kada su federalne trupe tamo operisale.

„Ako govorimo o političkoj podršci za to ne trebaju dokazi. To se radilo javno, otvoreno. A što se tiče operativne podrške, finansijske, imamo dokaze za to i štaviše, neke od njih smo čak pružili našim američkim kolegama“, naglasio je ruski predsednik.

Prema njegovim rečima, CIA je kasnije uputila pismo da agenti smatraju da imaju pravo da održavaju odnose sa svim predstavnicima opozicionih snaga i da će to nastaviti da čine, a pri tome je bilo jasno da su u pitanju terorističke strukture koje su se predstavljale kao obična opozicija.

Putin je nazvao raspad SSSR katastrofom XX veka. „Često sam čuo kritike na svoj račun da mi je žao zbog raspada Sovjetskog Saveza. Prvo i najvažnije, jeste činjenica da se nakon raspada Sovjetskog Saveza 25 miliona ruskih državljana za jednu noć našlo u inostranstvu i to je zaista jedna od najvećih katastrofa XX veka“, istakao je on.

Ruski predsednik je istakao je da državljani SSSR živeli u jedinstvenoj državi, imali su porodične veze, posao, stan, bili su ravnopravni, ali su se u trenutku našli u inostranstvu. „A u zemlji su se prvo pojavili znaci, a zatim i građanski rat širokih razmera. I, naravno, ja sam sve to vrlo dobro video, pogotovo kada sam postao direktor Federalne službe bezbednosti“, dodao je Putin.

On je priznao da je bio uništen sistema socijalne zaštite, zaustavljeni čitavi delovi privrede.

Prema njegovim rečima, generalni sekretar CK KPSS Mihail Gorbačov i njegovo okruženje „nisu shvatali koje su promene potrebne i kako da se ostvare“. „Njegova zasluga je da je (Gorbačov) osetio potrebu za promenom, to je tačno, i da je pokušao da promeni sâm sistem, ali problem je u tome da je on sâm bio loš“, naglasio je Putin. Prema njegovim rečima, niko nije znao šta da uradi da bi se promenila situacija u zemlji i zato su tadašnji lideri „i doveli do raspada zemlje“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari