Dok ruske vlasti uporno ponavljaju tvrdnje o „ukrajinskoj prljavoj bombi“, što Kijev i Zapad to negiraju, predsednik Ukrajine tvrdi da Moskva pokušava da uspostavi kanale komunikacije sa Kijevom.

U proteklih osam meseci bilo je vrlo malo pegovora i to na početku ruske invazije, uz posrednike, ali oni, sem dogovora o isporukama ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka, nisu doneli nikakve rezultate niti je obustava neprijatenjstava na vidiku.

Posle razgovora sa liderom Gvineje Bisao Umarom Sisoku Embalom, koji je danas doputovao u Kijev posle razgovora u Kremlju, Zelenski je rekao da mu je predsednik afričke države preneo poruku ruskih vlasti.

„Što se tiče signala sa ruske strane, preneo ih je predsednik Gvineje Bisao. On je rekao da Rusija želi da gradi mostove. Ja sam gospodinu predsedniku dublje pokazao šta se kod nas dešava.

„Rekao sam mu da da bi postojali mostovi između država, ne sme da se diže u vazduh infrastruktura u jednoj od država. Onda, čini mi se, možemo da razgovaramo o nečemu u budućnosti. Drugo pitanje je s kim razgovarati.

„Preneo mi je i da Rusija smatra da je potrebno deblokirati odnose… Hajde da počnemo da deblokiramo barem naše Crno more“, citiraju ukrajinski mediji Zelenskog.

U Rusiji je organizovana godišnja vežba strateških nuklearnih snaga, prva od početka rata u Ukrajini.

Balističke i krstareće rakete lansirane su sa Arktika na ruski Daleki istok, saopštio je Kremlj.

Vežbe je putem video linka posmatrao ruski predsednik Vladimir Putin.

Moskva je obavestila Sjedinjene Države o vežbi prema uslovima sporazuma o naoružanju Novi početakt.

Poslednja ruska nuklearna vežba održana je pet dana pre nego što je izvršila invaziju na Ukrajinu.

Uoči poslednje vežbe, vojni zvaničnici u Vašingtonu su istakli da su, obaveštavajući SAD, Rusi poštovali obaveze kontrole naoružanja.

NATO takođe organizuje sopstvene nuklearne vežbe, nazvane Steadfast Noon, u severozapadnoj Evropi.

Zapadna vojna alijansa saopštila je da će trenažni letovi u kojima učestvuje 14 zemalja trajati do nedelje iznad Belgije, Velike Britanije i Severnog mora.


Dan 245.

  • Ukrajinska vlada poručila izbeglicama da se ne vraćaju u zemlju tokom zime
  • Širom Ukrajine i dalje problemi sa strujom i vodom – više o tome pročitajte ovde
  • Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da su ruske rakete i iranske bespilotne letelice uništile više od trećine energetskog sistema te zemlje
  • Zelenski tvrdi da je Rusija do sada iskoristila oko 400 iranskih dronova Šahed, ali da je ukrajinska vojska „uspela da obori 60-70 odsto“ njih – više o napadima dronovima pročitajte ovde
  • Rusija pokušava da regrutuje bivše avganistanske specijalce za rat u Ukrajini, tvrde Britanci
  • Već šest meseci kuće u gradu Nikolajevu na južnoj obali Ukrajine su bez čiste vode za piće – više pročitajte ovde
  • Rusija optužuje Ukrajinu da pravi „prljavu bombu“, što Kijev poriče
  • Nuklearni nadzornik UN posetiće određene lokacije u Ukrajini zbog tvrdnji o „prljavoj bombi“
  • Oko 70.000 civila napustilo je Herson poslednjih dana, tvrdi proruski zvaničnik
  • Norveški zvaničnici potvrdili da su uhapsili Rusa koji je optužen da je špijun
  • Poljski Senat proglasio je Rusiju „terorističkom državom“
  • Automobilski giganti Ford i Mercedes napuštaju Rusiju

Vojska Ukrajine: Granatirano više od 40 naselja

U raketnim i vazdušnim napadima ruske vojske u prethodne 24 sata pogođeno je više od 40 naselja širom Ukrajine, tvrde vlasti u Kijevu.

Među njima su grad Dnjepar i istoimena oblast, Prikolotnoje u Harkovskoj oblasti i Bolšaja Aleksandrovka u Hersonskoj oblasti.

„Jedinice odbrambenih snaga su tokom proteklog dana odbile napade u rejonima naselja Ivangrad, Bahmut, Bahmutskoje, Soledar, Kurdjumovka, Krasnogorovka, Novomihajlovka, Nevelskoje i Ternova“, stoji u izveštaju.

U ruskom napadu na Dnjepar u utorak uveče, poginula je i 25-godišnja trudnica Ina Odanec, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Ona je bila u kolima sa suprugom na benzinskoj pumpi kada je na nju pala granata.

Državna služba za vanredne situacije Ukrajine saopštava da je Ina izgorela u automobilu, a da je njen muž teško povređen i nalazi se u bolnici.


U Norveškoj uhapšen muškarac optužen da je ruski špijun

U Norveškoj su službe bezbednosti uhapsile univerzitetskog predavača optuženog da je radio za Rusiju kao špijun.

Iz Agencije za unutrašnju bezbednost u Oslu kažu da su uhapsili čoveka na putu za posao pošto su ga identifikovali kao „pretnju nacionalnim interesima“.

Osumnjičeni, za kog se navodi da ima 30 godina i koji se predstavljao kao brazilski akademik, zvaničnici kažu da je zapravo Rus.

Ambasada Rusije u Oslu saopštila je da nije upoznata sa identitetom tog čoveka, preneli su norveški mediji.

Norveški zvaničnici rekli su da je muškarac od 2021. radio kao istraživač na Univerzitetu u Tromsu na severu zemlje.

Njegov advokat je rekao lokalnim medijima da klijent negira optužbe.


I Putin o ukrajinskim prljavim bombama

Ruski predsednik Vladimir Putin je prvi put progovorio o „ukrajinskoj prljavoj bombi“.

Na sastanku šefova obaveštajnih agencija zemalja Zajednice Nezavisnih Država, Putin je rekao je da SAD ne žele da vide vezu između želje Kijeva da dobije nuklearno oružje i upozorenja Rusije da Ukrajina sprema provokaciju koristeći „prljavu bombu“.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu nastavio je da zove vlade raznih zemalja, upozoravajući ih na „prljavu bombu koju prave u Kijevu“. U sredu je razgovarao sa ministrima odbrane Indije i Kine.

Posle ruskih tvrdnji tvrde da Ukrajinci prave „prljavu bombu“ i da nameravaju da je iskoriste, što Kijev poriče, Međunarodna agencija za atomsku energiju UN (IAEA) saopštila je da će njeni inspektori pregledati lokacije u Ukrajini.

Tvrdnje o takvom oružju najpre je izneo ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu u razgovoru sa kolegama iz SAD, Velike Britanije, Francuske i Turske.

On je rekao da Ukrajina navodno planira da na njenoj teritoriji detonira neku vrstu „prljave bombe“, odnosno konvencionalno oružje, pri čijoj se eksploziji u atmosferu ispuštaju radioaktivne materije, prenela je ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

SAD, Velika Britanija i Francuska objavile su zajedničko saopštenje, u kojem tvrde da su Šojguove tvrdnje o „prljavoj“ bombi „insinuacija“.

Međutim, ruska strana nije iznela konkretne dokaze da Ukrajina namerava da koristi ovakvo oružje.


Rusija pokušava da regrutuje bivše avganistanske specijalce za rat u Ukrajini

Rusija pokušava da regrutuje bivše avganistanske specijalne snage za učešće u neprijateljstvima protiv Ukrajine, navodi Foreign Policy.

Pripadnici avganistanske nacionalne armije, koji su prošli obuku u Velikoj Britaniji i SAD, navodno dobijaju ponude da se pridruže ruskim oružanim snagama preko Vocapa i Signal mesindžera.

avganistanski vojnici

AFP

Posle povlačenja zapadnih snaga iz Avganistana, u zemlji je ostalo oko 30.000 dobro obučenih vojnika specijalnih snaga, kažu izvori.

Većina njih je ostala bez posla, a neki strahuju za živote zbog namera talibana da se osvete svima koji su sarađivali sa NATO snagama.

Avganistanski bezbednosni izvori veruju da bi položaj ovih ljudi mogao da ih učini lakim plenom za ruske regrute.

„Oni nemaju zemlju, posao, budućnost. Nemaju šta da izgube“, rekao je jedan od izvora za Foreign Policy.

Po njegovom mišljenju, ponudu Rusije može da prihvati oko 10.000 ljudi.

To bi moglo ozbiljno da utiče na stanje na frontu, predviđaju stručnjaci.

Još nije jasno kako bi mogli da napuste Avganistan, ali će po svoj prilici Moskva preuzeti rešenje ovog pitanja sa talibanskim režimom.


Kontraofanziva ukrajinskih snaga usporena zbog kišnog vremena

Napredovanje oružanih snaga Ukrajine na jugu zemlje je usporeno zbog kišnog vremena, izjavio je ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov.

„Na jugu takođe nastavljamo kontraofanzivu. Trenutno nas neke vremenske prilike malo usporavaju.

„Ali taktikom vraćamo sela, metre i kilometre, korak po korak, i nastavićemo to da radimo“, rekao je Reznikov.

On kaže da ne veruje da će se ruske trupe uključiti u ulične borbe u Hersonu, jer im to nije isplativo.

Ukrajinska vlada moli izbeglice da se ne vraćaju ove zime

Ugo Bačega, dopisnik iz Kijeva

Kako bi pomogle da se Ukrajina izbori sa energetskom krizom koja je usledila posle talasa napada ruskih trupa, izbeglice bi trebalo da se vrate tek na proleće, kažu iz vlade.

„Mreža neće izdržati, vidite šta nam Rusija radi“, rekla je Irina Vereščuk, zamenica predsednika vlade.

„Moramo da preživimo zimu“, rekla je ona tokom televizijskog gostovanja.

Vladimir Zelenski, predsednik Ukrajine, rekao je da su ruski vazdušni napadi uništili trećinu energetskog sektora zemlje.

Iako bi volela da se izbeglice vrate u proleće, važno je da znaju da ako sada dođu u Ukrajinu – „situacija će se pogoršati“, rekla je zamenica premijera.

„Ukoliko je moguće, ostanite gde ste“, dodala je ona.

Ruska strategija je da uništi važne infrastrukturne objekte pre zime i da se front proširi što dublje, rekao je Sergej Kiral, zamenik gradonačelnika Lavova, grada na zapadu Ukrajine, za BBC.

Rusija je započela napade na energetsku mrežu posle ukrajinskih napada na rusku železnicu i mostove na Krimu, 8. oktobra.

Zelenski je 21. oktobra optužio Rusiju da postavlja mine na hidroakumulacionoj brani u Hersonskom regionu, na jugu Ukrajine, koji je pod kontrolom moskovskih snaga.

Ukrajinski predsednik je rekao da je hidrocentrala uništena i da su stotine hiljada ljudi u opasnosti od poplava.

Rusija je negirala da planira da uništi branu i rekla da su je ukrajinske snage granatirale.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru, Komesarijat UN za izbeglice zabeležio je oko 7,7 miliona raseljenih Ukrajinaca širom Evrope.

Neki od njih su iz ratnih područja otišli u druge delove Ukrajine, pre svega na zapad zemlje.


Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari