policija, policajci

ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/Shutterstock
(arhivska fotografija)

Početkom decembra, Srbiju je zahvatio novi talas lažnih dojava o bombama, a na meti su se pored više osnovnih i srednjih škola našli i vrtići u Beogradu.

Posle saopštenja Vlade Srbije da su identifikovani oni koji stoje iza lažnih dojava, u petak, 15. decembra je sprovedena velika međunarodna akcija hapšenja osumnjičenih, prenela je Radio-televizija Srbije.

Troje osumnjičenih uhapšeno je u Srbiji, a još jedna osoba je privedena u Češkoj, izvestila je RTS.

Policija je medijima prosledila i snimak hapšenja u Srbiji.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je samo od početka školske 2023/2024. godine do sredine decembra, primljeno ukupno 80 dojava na nekoliko desetina imejl adresa u različitim obrazovnim institucijama na teritoriji Srbije.

Škole u Srbiji primale su lažne dojave o bombama i tokom prve polovine ove godine, kada su lažne pretnje dobijale obrazovne ustanove i u drugim gradovima.

U posebnom tekstu BBC-ja pročitajte šta kažu roditelji, a šta đaci o ovome.

Bombaškim napadima prećeno je i zdravstvenim i sportskim ustanovama, tržnim centrima, fakultetima.

Sve dojave su bile lažne, ali je policija morala da proveri svaku dojavu.

Škole i vrtići takođe su dužni da obaveste roditelje koji, posebno kada se radi o mlađoj deci, odlučuju da ih odvedu kući.

Nove dojave u školama dodatno su uznemirile roditelje učenika, posebno posle nezapamćene tragedije kada je 13-godišnjak, kako je do sada objavljeno u istrazi, ušao u osnovnu školu u centru Beograda i iz očevog oružja ubio devetoro đaka i čuvara škole, i ranio još šestoro učenika i nastavnicu istorije.

Odmah posle ove tragedije, vlasti su odlučile da rasporede više od 1.000 policajaca u školama u Srbiji.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je tada da je „uveren da će to značajno povećati bezbednost u školama“, da će „za 80 odsto biti smanjeno vršnjačko nasilje i da će roditelji biti mirniji kada šalju decu na nastavu“.

Nije lako utvrditi odakle je poslat mejl

Koliko će biti komplikovano da se otkriju počinioci zavisi i od umešnosti policije, ali i od načina na koji su dojave stigle.

Ako je dojava bila telefonom, jednostavno je utvrditi sa kog broja ili sa kojih baznih stanica je poziv stigao, posebno ako su domaće mreže ili operatori u pitanju, rekao je u maju 2022. Jovan Šikanja sa portala E sigurnost za BBC na srpskom.

Ako je u pitanju elektronska pošta, situacija se komplikuje.

„U slučaju mejla, teško je utvrditi jer postoje mnogi servisi za anonimizaciju mejl adresa, oni nisu savršeni, ali priča je mnogo složenija.

„Nije bitno odakle dolazi mejl, postoje servisi baš za anonimno slanje, to policiji malo znači, jer poruka može biti poslata iz Srbije, a da se vidi da je poruka poslata sa ko zna koje mejl adrese“, objašnjava Šikanja.

On se seća takvih prijava i iz perioda njegovog školovanja, mada je toga bilo znatno manje.

„Ovo nije nova stvar, ali su tehnike uznapredovale.

„Jasno je da moraju da odreaguju, ali policija bi trebalo da poboljša protokole i da pravi bolju selekciju koje prijave će uzeti u razmatranje“, kaže Šikanja.


Šta piše u Krivičnom zakonu?

Član 343: Izazivanje panike i nereda

(1) Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem sredstava javnog informisanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari