Čekajući popis u Crnoj Gori 1ilustracija Foto: pixabay / jackmac34

Jedna od tema tog obraćanja bila je i Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Pored toga, pomenuo je i predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori.

Tim povodom on je kazao i „da ga brine popis stanovništva u Crnoj Gori 2021. godine, jer bi bila katastrofa ako bi se pokazalo da Srbi u toj zemlji nestaju“.

Pored toga, istakao je: „Ja ne mislim da je to istina i da je to tačno. Mi ćemo dati sve od sebe da ohrabrimo srpski narod da se izjasni kako su se njihovi očevi i dedovi izjašnjavali.“

S tim u vezi, treba podsjetiti Vučića da u Kraljevini Jugoslaviji nije bilo nacionalnog, već samo vjerskog izjašnjavanja na popisima.

Prvi popis sa nacionalnim izjašnjavanjem, ikada, u Crnoj Gori sproveden je 1948. godine.

Period, po Vučiću, „kako su se izjašnjavali njihovi očevi i dedovi“ može biološki, kao i samosvjesno izjašnjavanje, obuhvatiti samo period od 1945. do 1980. godine.

S tim u vezi, treba ukazati da u periodu „komunizma“, do 1952, pa u i periodu „socijalizma“ do 1980. godine, nije smjelo nikome pasti na pamet da pokuša da utiče na nekog kako će se nacionalno izjašnjavati.

Taj prvi popis iz 1948. pokazao je da je Srba tada bilo jedan odsto, a Crnogoraca 90 odsto.

Naredni popis je obavljen 1953. Na tom popisu Srba je bilo tri, a Crnogoraca 86 odsto.

Zatim je popis održan 1961, koji je pokazao da Srba ima manje od tri, a Crnogoraca 86 odsto.

Naredni popis je bio 1971, na kojem su se kao Srbi izjasnili njih sedam odsto, a Crnogoraca je bilo 67 odsto.

Posljednji popis, u periodu „kako su se izjašnjavali njihovi očevi i dedovi“ u Crnoj Gori je bio 1981. godine. Na tom popisu Srba je bilo tri odsto, a Crnogoraca 68 odsto.

Nakon toga slijedi „Miloševićeva nacionalsocijalistička“ era, u kojoj dolazi da se mnogi u Crnoj Gori počinju izjašnjavati na ideološkoj, a ne nacionalnoj osnovi, te raste broj Srba.

Takav „pečat“ pritiska je značajno udaren za vrijeme predsjedikovanja Borisa Tadića.

Naime, on je slao svoje falange da utiču na nacionalno izjašnjavanje na popisu 2011. godine, a njih je predvodio njegov savjetnik Mlađan Đorđević.

Tada se i porodica Đoković aktivno uključila radi vršenja pritiska na nacionalno izjašnjavanje – na tom popisu u Crnoj Gori.

Treba pozdraviti Vučićev poziv da se u Crnoj Gori na popisu izjašnjavaju kako su se „izjašnjavali njihovi očevi i dedovi“.