Svaki pokušaj Velike Britanije da deo vlasti iz Evropske unije vrati u Vestminster verovatno će biti izražen u vidu otegnutih i teških pregovora. Kako kazuju dosadašnja iskustva, interne diskusije o ustavnim ovlašćenjima mogu da skrenu pažnju s mnogo hitnijih pitanja ekonomskog rasta i radnih mesta.

Pokušaji da se ponovo razmotre glavni delovi acquis communautaire (zakonodavstva EU) i izaberu delovi koji Britaniji odgovaraju mogli bi da budu opasan presedan. To bi zapravo moglo da dovede do iscepkanog zakonodavstva, dezintegracije i potencijalnog raspada EU. Koliko god vraćanje ovlašćenja bilo atraktivno, površno gledajući, ono zahteva i složene procedure, a postizanje poželjnog rezultata nije zagarantovano.

Naposletku, da li vratiti ovlašćenja ili izaći iz EU odluke su koje treba da donese britanska vlada i britanski narod. Međutim, čvrsto sam uveren da je puno članstvo Britanije u EU u interesu i Britanaca i Evrope. Britanska ekonomija ima ogromne koristi od jedinstvenog tržišta, a EU je za sada i dalje najveći trgovinski partner Velike Britanije i čini gotovo 50 odsto britanskog izvoza. Velikoj Britaniji nije u interesu da se sroza na drugorazredno članstvo u EU jer bi to samo oslabilo njen uticaj u Evropi i van nje. Sjedinjene Države su u poslednjih nekoliko dana s pravom upozorile da bi referendum u Britaniji mogao da znači da se zemlja povlači u sebe, dok je irski premijer Enda Keri izjavio da bi izlazak Britanije iz EU predstavljao katastrofu.

Vodeći britanski biznismeni takođe upozoravaju premijera Dejvida Kamerona da nesvesno rizikuje da destabilizuje britansku ekonomiju ukoliko teži sveobuhvatnom ponovnom razmatranju članstva u EU. Evrozona se integriše dublje i brže ne iz hira, već iz čiste nužde. Britanija je odlučila da ostane van okvira monetarne unije. Velika Britanija nije u poziciji da odvraća druge države članice EU od dublje integracije, s obzirom na političku volju većine ostalih članica da idu napred. Zapravo, prošlogodišnji pregovori o „fiskalnom sporazumu“ valjda su već ukazali Kameronu na teškoće projektovanja takozvanog nacionalnog veta.

Ipak, Velika Britanija je imala važnu ulogu u kreiranju politika EU, uključujući mere koje se tiču jedinstvenog tržišta, pomoć za razvoj u inostranstvu, trgovinu i klimatske promene. Britansko liderstvo veoma je cenjeno i mnogo će nedostajati ako Britanija odluči da izađe iz EU. U pravosuđu i unutrašnjim poslovima Velika Britanija je do sada imala važnu ulogu u oblikovanju politike EU, koju sve države članice moraju da usvoje za manje od dve godine.

Međutim, ispostavlja se da se Kameronova vlada priprema da se potpuno ogradi od te politike. Definitivno se ne može očekivati da će institucije EU i preostalih 26 država članica sedeti skrštenih ruku dok se Britanija bude povlačila od više od 130 ovih mera, naročito kada je reč o ponovnom podizanju nacionalnih granica u okviru borbe protiv prekograničnog kriminala, a onda težila da se ponovo pridruži odabranoj nekolicini iz „nacionalnih interesa“.

Nastojanje da se vrate ovlašćenja od EU možda će dobro da se kotira u britanskim evroskeptičnim medijima i delovima Konzervativne partije, ali ja bih postavio pitanje da li je to zaista u dugoročnom interesu Velike Britanije. EU je mnogo više od skupa pravila kojima se upravlja unutrašnjim tržištem i slobodnim kretanjem robe, usluga, kapitala i ljudi. Evropski kontinent je ujedinio jedinstven i istorijski projekat. Države dobrovoljno dele suverenitet jer smatraju da su zajedno jače.

Verujem da Kameron igra opasnu igru iz čisto taktičkih, nacionalnih razloga. Verujem mu kada kaže da želi da Velika Britanija ostane članica EU. Međutim, sve više podseća na šegrta zlog čarobnjaka koji ne može da kontroliše sile koje je sam stvorio, sile koje žele da napuste EU iz ideoloških razloga, na štetu britanskog naroda. Prvog januara 2013. obeležena je četrdeseta godišnjica članstva Velike Britanije u EU. Velika je verovatnoća da će EU tokom sledećih četrdeset godina postati još značajnija, što je razlog zbog kojeg Britanija treba da bude i dalje potpuno posvećena oblikovanju njene budućnosti.

Autor je predsednik Evropskog parlamenta

Copyright: Project Syndicate, 2013. www.project-syndicate.org

Danas ima ekskluzivno pravo objavljivanja u Srbiji

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari