Ko je začetnik liberalne demokratije 1foto FoNet Ana Paunković

Ovih dana se navršava 35 godina od donošenja Ustava Srbije iz 1990. godine. Tim povodom se glorifikuje ovaj ustav kao začetnik, i to: samostalne srpske državnosti, političkog pluralizma i liberalne demokratije. Nema sumnje da je to istina. Međutim, više autora koji to ističu zaboravlja činjenicu da je začetnik liberalne demokratije SKJ – bar kao prvi. Kako i gde to piše?

Prvo, izmena Ustava SFRJ iz 1974. godine, izvršena 1988. godine, odškrinula je vrata liberalnoj demokratiji u SFRJ. Naravno, to je bilo uvijeno u oblande, jer je bilo teško odreći se jednoumlja i odsustva partijskog pluralizma. Pored toga, ovaj ustav je značajan i po, može se reći, negativnoj činjenici – smanjenjem broja članova Predsedništva SFRJ sa devet na osam, de fakto je došlo do smene vlasti u SFRJ.

Drugo, u izveštaju CK SKJ o radu između dva kongresa, iz 1989. godine, koji je usvojen na 14. vanrednom kongresu SKJ 1990. godine, piše i to:

* „Organi SKJ su dali veliki doprinos pružanjem podrške Nacrtu amandmana na Ustav SR Srbije, koji je predložila Skupština SR Srbije.“ Da podsetim, Ustavom Srbije iz 1990. godine Srbija je postala cela, a ne sastavljena iz tri dela;

* Povodom amandmana na Ustav Slovenije, CK SKJ je zaključio: „Polazeći od toga, CK SKJ je podržao predlog da se njihovo usvajanje u Skupštini Slovenije odloži.“
Treće, u Deklaraciji SKJ, koja je usvojena na 14. vanrednom kongresu SKJ, u pojedinostima – ali ne i u celini, zbog raspada SKJ – piše i to:

* „Osnivanje pokreta i stranaka zavisi od volje građana, a sloboda izbora mora biti garantovana Ustavom“;

* „S političkim pluralizmom dobijamo novi kvalitet života, novi način sticanja vlasti na slobodnim izborima i njeno vremensko ograničenje na izborni period“; i

* „Nema izborne slobode građana bez slobode štampe i političkog udruživanja.“

Napred navedene činjenice ukazuju i na početak neslaganja republičkih vođa u SFRJ. Tako, dok se S. Milošević bavio Ustavom Srbije, M. Kučan se, ne čekajući novi Ustav SFRJ, 1990. godine bavio osnivanjem stranke od SK Slovenije. Kasnije je izjavio da su se tada, 1990. godine, raspali SKJ, JNA i SFRJ. Nakon toga, izjavio je da niko od republičkih vođa ne može da se izuzme iz odgovornosti za događanja u SFRJ.

Na kraju, da bi građani Srbije na demokratski način našli izlaz iz stanja u kojem se danas nalazimo, treba da znaju uzroke koji su nas doveli do toga gde smo sada. To je suština ovog teksta. Tada se radilo o neslaganju republičkih vođa u SFRJ, a danas se radi o neslaganju vođa pozicije i opozicije u Srbiji.

Autor je diplomirani ekonomista

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari