Kome još spomenik u Beogradu? 1Rade Marković Foto: Privatna arhiva

Radomir Konstantinović, filozof i pisac, svetski poznat po delu Filozofija palanke, Miladin Životić, filozof, profesor, jedan od osnivača Beogradskog kruga i čuvar obraza beogradskog i srpskog, Bogdan Bogdanović, arhitekta, umetnik, profesor, gradonačelnik Beograda, emigrant od Miloševićevog i opšteg nacionalističkog ludila…

… Branko Pešić, legendarni gradonačelnik Beograda, Nikola Hajdin, graditelj mostova, profesor, akademik, Ilija Stojadinović, graditelj mostova, Aleksandar Deroko, arhitekta, umetnik, Bogdan Nestorović, arhitekta, Predrag Ristić Peđa Isus, arhitekta, graditelj mnogih pravoslavnih objekata ovde i u svetu, Danilo Kiš, veliki pisac i emigrant od lošeg lica beogradskog, Mirko Kovač, pisac, napustio Beograd zbog Miloševićevog i opšteg divljanja, Svetlana Velmar Janković, književnica, Puriša Đorđević, reditelj, Saša Petrović, reditelj kultnog filma „Skupljači perja“ (možda beli Bora, junak filma, zaslužuje spomenik uz rečenicu iz pesme Đelem, Đelem – Drumovi odoše a ja osta, koja je slika Beograda danas), Danilo Bata Stojković, glumac, Pavle Vuisić, glumac, Ljuba Tadić, glumac-filozof, Đuza Stojiljković, glumac beogradskog duha, Petar Kralj, glumac, Olivera Marković, glumica, Rahela Ferari, glumica, Mira Stupica, glumica, Mira Trailović, rediteljka, legendarna upravnica Ateljea 212 iz njegovih slavnih dana, osnivačica Bitefa, svetski poznatog festivala pozorišne umetnosti, Jovan Ćirilov, čovek velike erudicije, upravnik JDP, jedan od osnivača Bitefa, Biljana Kovačević Vučo, aktivistkinja – spasavala obraz srpski kad je to bilo opasno, i da ne nabrajam dalje slikare, pesnike, pevače boeme takođe, sportiste, jer sam i ova imena pobrojao nasumice bez ikakvog udubljivanja, po oblastima delovanja i poređenja uticaja koji su ostavili.

Neki od njih verovatno imaju neko obeležje u Beogradu, nisam proveravao. No, moje osnovno pitanje povodom predloga za spomenik Tomi Zdravkoviću u Skadarliji, kao nekome ko predstavlja beogradski duh je da li su se predlagači ozbiljno zamislili i da li je beogradski duh vezan isključivo za kafanski život Beograda ili za slobodarski duh istaknutih naših negdašnjih sugrađana pogotovu u vremenima kada to i nije bilo komforno i bezopasno.

Da li je slobodarski, beskompromisni u ime znanja i časti Beograd zaboravljen u ime popularnih (populističkih) predloga?

I na kraju, evo ponavljam u ovim tekstovima već ko zna koji put, da Beograd ima priliku da osim postavljanja spomeničke skulpture postane grad savremene autorske skulpture i da je to ulog u budućnost i ovog grada i mladih generacija. Uz odgovarajuće, odista javne i validne procedure. Možda je to kamen temeljac za neki mnogo drugačiji srpski svet okrenut ljudima, nego što je u glavama onih koji bi samo da prebroje glasove.

Autor je vajar

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari