Političkom revanšizmu nije mesto na fakultetima 1Foto: A. L. /Danas

Ovim putem najoštrije osuđujem svaki oblik pojave političkog revanšizma na univerzitetima, što je aktuelno u vezi sa slučajem dr Jelene Kleut. Istovremeno, smatram neprihvatljivim svaki vid političkog aktivizma u okviru fakulteta.

Postoji i druga strana univerzitetske realnosti, izvan preovlađujućeg narativa blokaderskih grupa, o kojoj se gotovo uopšte ne govori. Ona se jasno očituje i na primeru mog izbora u zvanje redovnog profesora. Smatram da zbog toga imam profesionalnu i moralnu obavezu da obavestim javnost, kako bi slika o događajima bila potpuna.

Nasuprot slučaja koleginice Kleut – povodom kojeg su reagovali naučna zajednica, opoziciono nastrojena javnost, medijska mašinerija i različita udruženja – u mom slučaju za sada vlada ćutanje i ignorisanje. Moj izbor u zvanje redovnog profesora nije ni dospeo do razmatranja Izbornog veća Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, što čini kršenje prava na napredovanje još ozbiljnijim od prethodnog primera.

Naime, 15. oktobra 2025. godine, uprkos referencama (navedenim na trideset strana, uključujući četiri objavljene knjige i više desetina naučnih radova) koje premašuju uslove propisane Pravilnikom za izbor u zvanja nastavnika, kao i zvaničnom izveštaju Administrativne komisije kojim se potvrđuje da su svi kriterijumi za napredovanje ispunjeni, Kadrovska komisija FMU donela je odluku o obustavljanju inicijative za moj izbor. To je učinjeno nakon trideset godina radnog iskustva i ukupnog stručnog i naučnog doprinosa, bez zvaničnog obrazloženja i obaveštenja.

Događaji tokom ovog perioda, povezani s mojim aktivnostima, odvijali su se na sledeći način (hronološkim redosledom):

* Na sednici Izbornog veća FMU, na vrhuncu političke euforije, javno sam pred kolegama odbio da se izjasnim o podršci blokadersko-plenumaškom delovanju na našem fakultetu, u skladu sa svojim ustavnim pravom (član 43, stav 2, Ustav Republike Srbije).

* Na mreži X (Twitter), ukazivao sam na zakonsku nedopustivost političkog delovanja na fakultetima i na njegove posledice, iznoseći stavove isključivo na temelju činjenica.

* Na sednicama Nastavno-umetničko-naučnog veća, govorio sam o potrebi hitnog okončanja blokade nastave i aktivno doprinosio njenom pokretanju, kako bi se omogućio završetak akademske godine, sproveli prijemni ispiti i otklonili ozbiljni rizici po kontinuirani rad i opstanak naše visokoškolske ustanove.

* Tokom ovog procesa, bio sam suočavan sa raznim pritiscima, prevashodno preko mreže X: upućivanjem jezivih pretnji o tome šta će se sa mnom desiti kada „oni dođu na vlast“; javnom proverom validnosti i kvaliteta moje doktorske disertacije; plasirane su neistinite informacije s ciljem moje diskreditacije; bio sam i pozivan na razgovore u kojima mi je sugerisano kako bi trebalo da mislim i šta ne bi trebalo da iznosim u javnosti – uprkos više puta iskazanom stavu da svojim mišljenjem i nastavnim zvanjem ne trgujem.

* Moj nalog na platformi X je ugašen nakon organizovane masovne akcije prijavljivanja. Čini se da je upravo taj prostor za iznošenje stavova posebno smetao, jer suočavanje sa istinom za blokaderski politički pokret deluje kao ozbiljan remetilački faktor.

* Na kraju svih ovih događanja, moj izbor u zvanje redovnog profesora bio je onemogućen.

Aktuelna zbivanja u vezi koleginice s novosadskog univerziteta i moje iskustvo imaju isti ishod. Međutim, dok kršenje prava jedne strane izaziva osudu i reakciju naučne zajednice i šire javnosti, isto to pravo u drugom slučaju nailazi na potpuno ćutanje. Čini se da mi, koji ukazujemo na nezakonitosti blokaderskih i plenumaških aktivnosti, ostajemo prepušteni tišini nepravde. Ova situacija jasno osvetljava dubinu stvorenih podela i njihove posledice.

Kao univerzitetski profesor i naučni radnik, u periodu svoje najveće profesionalne zrelosti ne osećam potrebu da preispitujem put kojim idem.

Za mene je pitanje izbora u više zvanje završena tema. Uostalom, u budućnosti nas niko neće pamtiti po nastavnim zvanjima, već po delima koja smo ostavili iza sebe. Ipak, u ovom slučaju vrlo su izraženi dvostruki aršini i selektivni kriterijumi u reagovanju na probleme, otkrivajući duboku podelu, nepravdu i etičku neusaglašenost unutar naše akademske zajednice i društva u celini.

Autor je vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari