Pouke prošlosti

Za manje od godinu dana Crnu Goru posjetili su predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Sabora Vladimir Šeks. To samo pokazuje da se svekoliki odnosi Hrvatske i Crne Gore razvijaju na obostrano zadovoljstvo i da dvije zemlje traže puteve u okviru euroatlantskih integracija.
U svim razgovorima najviših hrvatskih i crnogorskih predstavnika nije bilo riječi samo o budućnosti. Otvoreno i hrabro zborilo se i o prošlosti, poglavito o događajima od prije petnaestak godina kada je Hrvatska bila žrtva agresije u kojoj su sudjelovali i državljani Crne Gore. Prošlost nije zaboravljena, ona je kritički ocjenjivana da bi se iz nje izvukle pouke za budućnost. To pokazuje političku zrelost Zagreba i Podgorice bez obzira kako razgovori o nedavnoj prošlosti mogu biti bolni i traumatični.
U nekoliko navrata potvrđena spremnost Crne Gore da plati ratnu štetu pričinjenu Hrvatskoj na tragu je one politike za koju se zauzima međunarodna zajednica, poglavito Europska unija i NATO. Upravo u te dvije asocijacije žele što prije ući i Hrvatska i Crna Gora.
Naravno, svi detalji o plaćanju ratne štete pa i otvorena pitanja granice na moru, zahtijevat će mnogo razgovora, strpljenja i dobre volje, no važno je kako su i Zagreb i Podgorica pokazali iskrenu želju da se ta otvorena pitanja riješe. Hrvatska doista želi da njezini susjedi uhvate priključak za euroatlantske integracije i spremna je svoja iskustva podijeliti s njima. Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori i crnogorska u Hrvatskoj jesu most povezivanja dviju zemalja, a njihova nacionalna samobitnost jača multikulturalni standard dviju zemalja.
Razgovori o prošlosti i spremnost na rješavanje otvorenih pitanja izazivaju u određenim krugovima u Crnoj Gori i Hrvatskoj oprez, pa i otvoreno nezadovoljstvo i protivljenje. To je iskušenje s kojim se moraju suočiti parlamenti i vlade dviju država i svakako ih ublažiti žele li da se dobri odnosi nastave razvijati. Čini se da će Podgorica u tom smislu imati veće poteškoće jer prosrpska opcija na crnogorskoj političkoj sceni ima još uvijek znatan utjecaj.
Međutim, važno je da većina građana susjedne države shvaća kako su dramatični i tragični događaji iz nedavne prošlosti gorka činjenica, ali da su dobrosusjedski odnosi i suradnja ono što je stvarni interes dviju država i dvaju naroda.
Svojim odnosom prema crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj, prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i prema nastojanjima crnogorske vlade da uhvati priključak u procesu euroatlantskih integracija, Hrvatska pokazuje političku zrelost kojoj se nema što prigovoriti.