Centar za razvoj civilnog društva (CRCD) obratio se ombudsmanu AP Vojvodine predstavkom u kojoj traži da se inicira postupak za poništenje konkursa Pokrajinskog sekretarijata za nacionalne manjine od 20. jula 2009. za dodelu sredstava crkvama i verskim zajednicama koje deluju na teritoriji AP Vojvodine zbog verske diskriminacije.


CRCD je zatražio pre svega da se promene propozicije konkursa tako što će se omogućiti konkurisanje „netradicionalnim“ crkvama i verskim zajednicama. Propozicije konkursa krše st. 1. čl. 6 Zakona o crkvama i verskim zajednicama, koji crkvama i verskim zajednicama jemči nezavisnost od države i jednakost pred zakonom. Propozicije konkursa takođe krše član 6 Zakona o zabrani diskriminacije, kojim se utvrđuje da neposredna diskriminacija postoji ako se lice ili grupa lica, zbog njegovog odnosno njihovog ličnog svojstva (…) bilo kojim aktom, radnjom ili propuštanjem, stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji položaj, ili bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj.

Propozicije konkursa uz „tradicionalne“ verske zajednice kao prihvatljive aplikante vide i RPC i (rusinsku) Grkokatoličku crkvu. Imajući u vidu tesnu povezanost ostvarivanja prava verskih i nacionalnih manjina, Izvršno veće Vojvodine davno je tražilo da se one uvrste u spisak „tradicionalnih“ crkava, što su beogradske vlasti ignorisale. Pokrajinski sekretarijat postupa prema odluci Veća od 31.12.2007. (Službeni list APV br. 21) i ona sadrži spisak devet mogućih korisnika budžetskih sredstava. Ona nalaže i da se „prilikom globalne raspodele, predviđenih sredstava, između pojedinačnih tradicionalnih konfesija prevashodno vodi računa o broju vernika i verskih objekata“. Podatke o broju vernika ne zna niko, pa Veće verovatno oponaša Vladu Srbije, koja neobavezno konfesionalno opredeljenje građana izraženo na popisu stanovništva izjednačava sa izjašnjavanjem o veri u onostrano.

Poznato je da je položaj manjina u Vojvodini mnogo bolji nego u ostalom delu Srbije. Zbog čega Sekretarijat i Veće sprovode versku diskriminaciju? Oni ne pretenduju na uređivanje „verskog sistema“, niti na ekspertizu u „duhovnim pitanjima“, kao što je slučaj sa Ministarstvom vera. Treba ponoviti nešto što je na ovom mestu već bilo rečeno: od državnih organa treba tražiti tek nešto više nego što su oni realno sposobni da daju. Pajtićevo veće i Korhecov sekretarijat rade veoma dobro; od njih se mora tražiti maksimum, a utoliko pre izbegavanje bilo kakvog diskriminatorskog delovanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari