U želji da kolaboracionistički Ravnogorski pokret prikažu kao neki pokret otpora, a partizane i narodnooslobodilačku borbu netačno prikažu ili demonizuju, pobornici Ravnogorskog pokreta konstruišu novu istoriju pa to, po ko zna koji put, čini i Nemanja Ristić, ovog puta u svom tekstu u „Danasu“ od 18. 7. 2011. godine.

Tako Ristić piše kako je u vreme kada su komunisti doneli odluku o ustanku, Ravnogorski pokret već neko vreme bio aktivan. Nikakve akcije protiv okupatora Mihailović nije izvodio već je u maju poslao u Beograd svog ađutanta, potporučnika Vladimira Lenca, da o njegovoj miroljubivosti obavesti Ljotića i Aćimovića, a preko njih i Nemce. Sa njima je od tada, sa izvesnim prekidima tokom rata Mihailović kolaborirao i zato nikada nije pozvao narod na ustanak.

U tekstu se navodi i da je Mihailović bio lojalan izbegličkoj vladi u Londonu, koja je za razliku od samoizabranog AVNOJ-a bila izabrana na legalnim izborima. Na kakvim legalnim izborima je izabrana Simovićeva vlada? U Kraljevini oficiri nisu mogli učestvovati na izborima.

Zato je đeneral Simović organizovao puč i samog sebe postavio za predsednika vlade koja nije položila zakletvu skupštini. I kralj je nezakonito proglašen za kralja. Tako su te dve institucije na nezakonit način ustoličene, a za vreme kratkotrajnog aprilskog rata pobegle su u inostranstvo. Tito nije begao iz zemlje, kako piše Ristić, već je u inostranstvo odlazio zbog vojnih i državnih poslova. A što je Čerčil na sastanak zvao Tita a ne kolaboranta Mihailovića to je bio njegov problem. Tito nije, kako piše Ristić, otišao na Vis pod zaštitu Engleza, valjda Britanaca, jer su Vis već bili oslobodili partizani.

U Beloj Crkvi kvislinški žandarmi, što bi rekla Vuka Karatoši iz Rajkovca kod Topole, „švapski žandarmi a Srbi“ koji su služili okupatora, pucali su na partizana koji ih je u samoodbrani ubio. Da bi se stvar ispolitizovala i prećutalo da su žandarmi bili u službi okupatora neki su kazali da je Srbin ubio Srbina. A u stvari od vatre borca za slobodu poginule su sluge okupatora. Skoro svakodnevno se dešavaju ubistva i niko ne piše da je ubio Srbin Srbina ili Srpkinju ili Srpkinja Srbina itd. već su se ubistvo ili ubistva desila zbog ovog ili onog razloga.

Ristić smatra da su bratoubilački rat inicirali partizani pobunom protiv legalne vlasti. Kako može kvislinška vlast koju je postavio okupator biti legalna? Za neke može, jer u sistemu vrednosti pristalica Ravnogorstva kolaboracija je legalna stvar koja se sada rehabilituje.

Dragoslav Dimitrijević, Beograd

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari