Stepen homo/bi/transfobije veoma je visok

Svjedočili smo brojnim primjerima kršenja osnovnih prava i sloboda tokom predizbornog perioda i cijele godine uopšte.

Počevši od objavljivanja spiskova imena i ličnih podataka lica koja se nalaze u samoizolaciji, preko selektivnog prekršajnog i krivičnog procesuiranja neznanja i političkih kalkulacija, gazila su se elementarna ljudska prava građana Crne Gore.

Skupština Crne Gore je u julu usvojila Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, nakon propalog pokušaja usvajanja istog u 2019. godini.

Usvajanje ovog zakona nas je veoma obradovalo, jer je ovaj akt nešto na čemu je LGBT Forum Progres insistirao od samog osnivanja 2010. godine.

Nažalost, znajući situaciju u cijeloj državi i gledajući kako se institucije sistema ophode prema građanima, usvajanje zakona je ostavilo i gorak ukus jer se činilo da zakon predstavlja samo deklarativnu podršku LGBTI zajednici.

Tada, kao i danas, teško mi je da povjerujem da je odlazeća vlada davala iskrenu podršku jednoj društvenoj grupi, dok je s druge strane tu istu podršku uskraćivala drugim grupama.

Ne samo uskraćivala, već i u pojedinim slučajevima brutalno kršila osnovna ljudska prava.

U 2020. godini LGBT Forum Progres je podnio više od 250 prijava koje se primarno odnose na govor mržnje, prijetnje i vrijeđanje LGBTI zajednice na društvenim mrežama, što predstavlja kontinuitet programa koji sprovodimo od 2011. godine.

Naše procjene su da će do kraja godine broj prijava preći tri stotine.

Ove prijave se najčešće podnose nakon što se određene društvene teme vezane za LGBTI zajednicu aktuelizuju u medijima i izazovu reakcije javnosti u komentarima na društvenim mrežama.

Tada naš tim za praćenje govora mržnje na internetu, koji je formiran 2012. radi lakše koordinacije cijelog programa, vrši monitoring i analizu tih komentara, kojih nekada bude i više hiljada, te one koji sadrže elemente govora mržnje, prijetnje, pozivanje na nasilje i sl. prijavljuje Upravi policije, koja dalje efikasno postupa po svakoj prijavi.

Osjetan i zaprepašćujući izliv mržnje ka LGBTI zajednici dogodio se nakon usvajanja pomenutog Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, što nam je još jednom jasno ukazalo na to kakvo je realno stanje ljudskih prava LGBTI osoba i uopšte naš položaj u crnogorskom društvu.

Ovo nam je takođe potvrdilo da u domenu ljudskih prava LGBTI osoba, ali i ljudskih prava uopšte u Crnoj Gori treba još jako puno da se radi i mijenja, pogotovo kada je u pitanju praksa, odnosno implementacija zakonodavnog okvira, promjena svijesti društva i sl.

Na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta došlo je do demokratske promjene vlasti u Crnoj Gori, nakon 30 godina vladavine jednog sistema. Novu vladu čeka puno posla u svim oblastima.

Prije svega, saniranje štete koju je nanijela prethodna vlast djelujući represivno i kršeći elementarna ljudska prava građana, zatim proaktivna zaštita ranjivih društvenih grupa koja je do sada nedostajala u postojećem sistemu potpuno nekompetentnom da im pruži adekvatnu zaštitu.

Najveći izazov koji čeka novu vladu kada su u pitanju ljudska prava LGBTI osoba je kvalitetna i smislena implementacija zakonodavnog okvira u praksi.

Podsjetiću da je crnogorski zakonodavni okvir poprilično dobar, ako ne i najbolji u regionu Zapadnog Balkana, ali da apsolutno i konstantno izostaje adekvatna primjena svih tih zakona u praksi, zbog čega nedostaju i konkretne pozitivne promjene u svakodnevnom životu LGBTI osoba.

Stepen homo/bi/transfobije je i dalje veoma visok, o čemu između ostalog svjedoče i komentari koje prijavljujemo, ali i brojna istraživanja javnog mnjenja koja se redovno sprovode.

Nova vlada će morati da nađe mehanizme kako bi se sve ove negativne pojave eliminisale iz našeg društva, kako bi stepen diskriminacije konačno krenuo da se smanjuje, a pogotovo kako bi došlo do smanjenja nasilja (fizičkog, psihičkog, ekonomskog i sl.), koje je i dalje primarni problem sa kojim se susreću LGBTI osobe.

Konačno, ono što očekujemo od nove vlasti jeste da pravedno i pravično raspodjeljuje sredstva koja su opredjeljena za finansiranje rada nevladinih organizacija, jer je sistem koji je uspostavila odlazeća vlast organizacije jasno dijelio na podobne i nepodobne, pa su se i ova sredstva u skladu sa tim raspodjeljivala.

Nadamo se da će nova vlada ovu praksu da prekine, te da će se sredstva dodjeljivati na osnovu kvaliteta projekta, iskustva organizacije i značaja teme koju obrađuju.