Tačne brojke jasenovačkih žrtava nije moguće utvrditi

Drugi deo odgovora poznatog istoričara na tekstove akademika Vasilija Đ. Krestića "Činjenice govore o moralu" i "Neosporni stručnjak za umanjivanje srpskih žrtava" (Danas, 23. i 24. april)

Ostavite komentar


  1. Na sudjenju u Nirnbergu je utvrdjeno 700.000 zrtava Jasenovackog logora. Nejvecim delom su Srbi, pa Jevreji, Romi i nesto malo ostalih. Od 40% populacije Srba na teritoriji danasnje Hr pre II svetskog rata ona je spala na oko 12%, danas na oko 2.5%. Zasto se jedino po pitanju zrtava u jasenovcu i Kragujevcu uporno osporavajupresude iz nirnberga?

  2. Bravo! Mišina je možda malo neorganizovan u izlaganju, ali vlada činjenicama i potpuno je u pravu. Ovo je preozbiljna tema, nije ni fudbal ni dnevna politika, da bi se svakom dozvolilo da se razume i da bude stručnjak.

  3. Ma pustite Krestića, mi danas ne možemo da utvrdimo koliko živih glasača imamo sa prebivalištem u Srbiji, stotine su fiktivno (i samim tim nekažnjeno) prijavljeni MUP-u na istoj adresi (bez poreske prijave i plaćanja poreza na prihod od nepokretnosti za zakup i korišćenje), a kamo li broj pobijenih pre sedamdeset godina. Ovde se nijedan broj ne zna zato što tako hoće političari.

  4. Posle II sv.rata u Jugoslaviji je formirana državna komisija za utvrdjivanje žrtava i zločina okupatora i domaćih kvislinga.
    Komisija je bila sastavljena od predstavnika svih naroda Jugoslavije.
    Tada po ondašnji metodama je utvrdjeno oko 700 hiljada žrtava sistema logora Jasenovac. Bilo je više logora a ne samo ovaj o kojem se ovde priča.
    Žalosno je da u Srbiji ima osoba koji na liniji hrvatske revizionističke politike umanjuju broj žrtava u korist hrvatske propagande.
    Dostupna je obimna dokumentacija i svedočenja, koja se izgleda danas podmuklo zanemaruju.

  5. da su hrvatski zlotvori na najbestijalniji način ubili na stotine hiljada Srba i bacali ih u jame širom NDH, pored Jasenovca. Treba ih samo podsećati na to i ništa više.

  6. E pa, Filipe, prvo, u Nirnbergu nije utvrđivan broj žrtava u Jasenovcu (a ni u Kragujevcu) – u Izveštaju jugoslovenske vlade Nirnberškom sudu, kao pratećem spisu, jednoj od mnogobrojnih ilustracija nacističkih zločina, navedeno je (ne 700.000 nego) 500.000 žrtava u Jasenovcu!…
    Drugo, nikada u populaciji Hrvatske nije bilo 40% Srba – najviše je Srba bilo 1971: nešto više od 14%!…

  7. Zašto, Milorade, ne pročitate prvo tekst, pa onda komentarišete?!
    I. O dostupnosti znanja (podataka, informacija…) ne samo o kompleksu Logora Jasenovac!
    Nakon što su VŠ NOViPOJ i AVNOJ objavili dve knjige o Jasenovcu, 1942. i 1944, u periodu 1945-1989. samo o Jasenovcu je objavljeno oko 1.300 samostalnih izdanja (monografija, studija slučaja, zbornika dokumenenata, /188 knjiga/ svedočenja, članaka… i oko 1.400 tekstova u stručnim publikacijama, nebrojivo novinskih članaka, radio i tv-emisija, snimljeno 7 igranih i 20-ak dokumentarnih filmova… o drugome da i ne goorimo!…
    II. Najkraće moguće, i ugrubo!
    1) Fizički je nemoguće pobiti 500/600/700.000 hiljada ljudi za toliko vremena, u onim uslovima, sa onim sredstvima… i u onolikoj populaciji – u Logoru Jasenovac je bilo 6 baraka sa 200 ‘ležajeva’ (dve su ubrzo zatvorene zbog podzemnih voda), pretpostavimo da su bile duplo popunjene što je oko 2.500 ljudi koji su morali održavati logor sa oko 1.800 ustaša, logorskih službenika i radnika, raditi u Ciglani, Kožari, na ekonomiji… jer su logori radili po principu samoodrživosti… Otprilike toliko ih je bilo i u Donjoj Gradini…
    2) po dosad najtemeljnije urađenim studijama, onim (bišeg četnika, Srbina iz Nemačke) dr Bogoljuba Kočovića i (Hrvata iz SAD) dr Vladimira Žerjavića, u logoru u Jasenovcu je stradalo oko 90.000 a u svim logorima u NDH oko 130.000 ljudi;
    3) u Spisku pojedinačnih žrtava u Logoru Jasenovac urađenom 1964. na osnovu Popisa stanovništva FNRJ 1961. ima ukupno oko 65.000 ljudi;
    4) po spiskovima Muzeja žrtava genocida u Beogradu i Spomen područja Jasenovac u Logoru Jasenovac je stradalo oko 85.000 ljudi;
    5) analize popisa stanovništva u Kraljevini SHS/J (1921, 1931. i procene 1940 /popisa nije bilo 1941. zbog rata/) i FNRJ 1948. pokazuju da je na teritoriji NDH „manjak“ (iz svih razloga – pogibije u borbama, smrti i ubistva u logorima, ‘prirodne’ smrti, iseljavanja, preseljenja, kolonizacije u Vojvodinu…) srpskog stanovništva oko 450.000 ljudi;
    6) po rezultatima Popisa stanovništva FNRJ 1961. ukupan broj stradalih (poginulih, pobijenih, umrlih…) u ratu bilo je oko 650.000, a po studijama Kočovića i Žerjavića bio je oko 1.100.000 ljudi!
    III. Inače, broj od 1.705.000 ukupno stradalih u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji ‘izmislio’ je (na osnovu tada dostupnih, uglavnom odokativnih podataka) pukovnk Mitar Bakić, Titov ađutant, za potrebe Titovog govora u Ljubljani, u junu 1945. Zatim su Kardelj i statističari za Parisku konferenciju (a malo kasnije i za Nirnberški sud) ‘opravdavali’ taj broj, pritom što svesno što nesvesno izjednačavajući ratne gubitke (broj stvarnih žrtava u ratu) sa demografskim gubicima!

  8. @Filip
    Naravno da nije u Nirmbergu ništa presuđeno ni ustanovljeno za Jasenovac, jedva da se Jugoslavija spominjala.

    Postoje podaci procene gubitaka po republikama. Srbi u Hrvatskoj su imali oko 119 000 gubitaka, uključujući žrtava okupatora, ustaša i poginulih u partizanima. U BiH Srbi su imali oko 220 000 gubitaka.

  9. @ Dragomir Olujić Oluja
    Sve što si napisao apsolutno je podudarno sa hrvatskom revizionističkom propagandom.

Ostavite komentar


Lični stavovi

Četnički pokret nema ništa antifašističko u sebi 10

Četnički pokret nema ništa antifašističko u sebi

U tekstu koji je objavljen 06. Juna 2024. godine u listu Danas pod nazivom "Ravnogorci, partizani i saveznici", a povodom izložbe "Britanci i drugi svetski rat u Jugoslaviji", koju izložbu je priredila kancelarija tzv. prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića, izneti su vrlo direktni revizionistički stavovi, kojima se četnički pokret izjednačava sa partizanskim, to jest gde se oba nazivaju antifašističkim i gde se iznosi stav "da je u prethodnom periodu prikrivana istina o borbi četnika i njihovoj saradnji sa saveznicima".

Naslovna strana

Naslovna strana za 11. jun 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Marko Nastić, di džej

Tokom svih ovih godina čitajući Danas naučio sam šta predstavlja nezavisno novinarstvo i koliko je to danas veoma retko.