Vijek zločina i omalovažavanja

Ostavite komentar


  1. Црногорска нација постоји више даценија и то није проблем, проблем настаје када та нација ставља знак једнакости између себе и вишевековне Црногорске државе.

    1. Luśo bistri i pametni, Crnogorska nacija zapravo postoji nekoliko vjekova prije nacije Srba, i svakako jeste ista ona nacaija od ranije,a Srbi nejau veze nisakima od njih

  2. komplikovana tema, ali ovo nema veze sa srpstvom nego Udbom. Nije njima svima frka jer se Crna Gora odvaja od Srbije, nego od Rusija a ide prema Americi. Zato i tzv Crnogorci ne bi trebalo da svoje opredeljenje NATO-u i za nezavisnost upere protiv Srbije nego za svoje dobro. Vi jeste Srbi ali imate dovvoljno tradicije za svoju nezavisnost, a s druge strane ste i pomogli da se formira nezavisna Srbija jer bez Mile Djukanovica srpskom Parlamentu i liderima to nikad ne bi palo na pamet. Jos jedan razlog vise za najbratskije moguce odnose a ne na sumnjicavost. O Anticu i Rakovicu ne mislim nista dobro. Antic clan Krunskog Saveta ….22 clana od cega su 22 muskarci…..a od njih asu 10 Udbasi kojima je 100 puta vise stalo do Putina nego Kraljevine.

  3. Iako Srbin iz Crne Gore, i neko ko Podgoricku skupstinu i 1918. vidi izuzetno pozitivno, svakako razumijem da su doticni dogadjaji bili kompleksni. Svjestan sam tragike unutrasnjeg loma u crnogorskom drustvu, duboke podijele po pitanju toga kako se ujediniti sa Srbijom. Ali napisati ovako nesto: „neviđenim terorom koji je nažalost zavela srpska vojska“, to je, u nedostatku boljih rijeci moram reci ovako direktno, besramno laganje. Ali dobro, to je narativ koji se lijepo naplacuje od strane DPS-a, a DPS za to dobija lijepe novce sa Zapada, pa srecno vam svima bilo. Ja, iako spreman i voljan da saslusam i cujem drugu stranu, stao sam sa citanjem ovog teksta posle pomena „neviđenog terora“. Svoje vrijeme ne bih trosio na maliciozne neistine.

  4. Zanimljiv „lični stav“ koji se 100% posto podudara sa stavom M.Đ. i ekipe. Sasvim slučajno.

  5. „…Власт се понашала изузетно благонаклоно према губитницима у овом сукобу, што је изазвало врло велике протесте код бјелаша. Никоме није суђено за командну одговорност и свима који су се предали и признали државу су, чак на противљење шире јавности, дати високи положаји – један од зеленашких командира Крсто Поповић је прихваћен у војску, а Јован Пламенац, главни организатор побуне, је прихваћен у радикалну странку и власти, на опште протесте. Краљ Александар Карађорђевић је указом ставио изван снаге највећу казну, смртну, па нико није био осуђен на смрт, без икаквих обзира на злочин. Велики Жупан Зетске области Милован Џаковић је оснивао општинске одборе за народно опраштање, којим су се окупљали оштећени и молили да не подносе кривичне пријаве против потенцијалних зеленашких злочинаца, и популисала идеја опште амнестије. Све ове мјере су биле усмјерене ка остваривању народног помирења у Црној Гори.
    Укупно је осуђено између 200 и 300 Зеленаша, а робију су издржавали у затвору у Зеници, скоро сви директни борци. Осуђени су углавном на казне од 4 до 20 година затвора, с тим што је један број добио и доживотну робију у лаким ланцима. Приликом суђења се посебно узимала тачка 59, по којој је свака казна морала бити умањивана јер је сматрано да су извршиоци кривична дјела учинили под притиском команде, односно слушањем наређења. Посљедњи судски процес против зеленашких оптуженика је одржан на Цетињу 25. новембра 1924. године, када је од 23 оптужених 5 осуђено на доживотну робију у лаким ланцима, а остали на 4-20 година затворске казне, а када су интересантно током изрицања пресуде и спомињања краља Александра сви оптужени узвикнули „Живијо краљ!“ у његову част на иницијативу Радојице Никчевића, који је сам добио доживотну. Осуђеници на доживотну робију и најдужу затворску казну су углавном пуштани раније масовним дијељењем помиловања од стране краља Александра I, укључујући поменутог Р. Никчевића послије неколико година, као и једног од знаменитијих Зеленаша, Новицу Радовића, осуђеника на 20 година који је помилован послије 9. Нико од Бјелаша није био осуђен нити окривљен, па ни осумњичен за злочине….“

    1. Prema zvaničnim podacima iz dokumentacije SANU tokom „smirivanja“ situacije u Crnoj Gori likvidirano je blizu 4000 civila, preko 5000 je zatvarano, oko 4000 je moralo da prebegne u Italiju. Zapaljeno je blizu 6000 kuća zelenaša. Svuda u Jugoslaviji je dinar menjan 1:1 za nacionalne valute izuzev crnogorskog perpera koji je vredeo 7 puta manje (od obećanih 1:1 Crnogorci su za dinar morali da daju 7 perpera).

  6. Срећа наша те се ослободише од окупације.

    1. Ne. Sreća naša što je Nikola I bio pohlepni vlastodržac pa je žrtvovao svoju vojsku za račun vojske kojom je komandovao Aleksandar I misleći da će ga to dovesti za kralja u Jugoslaviji. Kad mu je unuk udario nož u leža setio se da je Crnogorac. Da nije bilo Crnogorske vojske ne bi Petar i Aleksandar i Srpska vojska uspeli da pobegnu u Grčku. Lepo smo im se odužili i u I i u II ratu.

      1. A pa ja nisam znao da mu je Nikola I bio djed. Pa kako je onda to nacionalni sukob. Vise je Dinasticki. 4,000 civila ubijeno ? Malo cudno da je to manje nego za vreme 3 meseca NATO bombardovanja. Ma sve je pod Alwksandrom nazadovalo. Eto cak smo pod Milosevicem prvi put videli internet al pod Aleksandrom smo bili unazadjeni.

  7. Pa Srbe i Srbiju ne mogu oprati sva mora svijeta za podlu izdaju zemlje saveznice, okupaciju već oslobođene zemlje, aneksiju države, zabranu crkve, i pokušai istrijebljenja Crnogoraca

Ostavite komentar


Lični stavovi

Višak evra, manjak ekonomije 10

Višak evra, manjak ekonomije

Ministar finansija onomad reče, od 2020. godine u Srbiju se slilo 15,9 milijardi stranih direktnih investicija i po tome smo rekorderi na Zapadnom Balkanu. Da bi to ubedljivije delovalo, dodade da od ukupnih stranih investicija ovog regiona u Srbiju dolazi 60 odsto, a potom nabroji i druge uspehe koji se mogu direktno ili indirektno pripisati stranim investicijama.

Naslovna strana

Naslovna strana za 9. maj 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Dragan Velikić, pisac

Danas su jedine dnevne novine koje ne uređuje podzemlje.