Potpredsednik SAD Džozef Bajden, najiskusniji poznavalac međunarodnih poslova i balkanskih turbulencija među američkim političarima visokog ranga, posetio je Beograd tačno pet meseci posle inauguracije Baraka Obame, 20. januara ove godine.

 Dakle, ni pola godine nije prošlo od dolaska nove administracije na komandnu poziciju u Vašingtonu, a Barak Obama, Džo Bajden i njihovi savetnici odlučili su da je vreme da drugi najmoćniji čovek u američkoj politici poseti prostor bivše Jugoslavije i da Beograd bude centralna stanica na toj mini-turneji, posle Sarajeva, pre Prištine.

Glavne gradove Crne Gore i Makedonije koji dan ranije obišao je Džejms Stajnberg, zamenik državne sekretarke Hilari Klinton, četvrti ili peti po rangu čovek u Beloj kući zadužen za međunarodne odnose. Bajden i Klintonova dele prvo i drugo mesto, a čija će reč predsedniku SAD biti važnija, u suštini zavisi od njihovog ličnog odnosa sa Obamom. Reklo bi se da vicepredsednik tu ima znatno jaču poziciju, jer predsednik i on su prijatelji, dok Klintonova tek treba da se dokaže kao lojalni i pouzdani saradnik.

Dakle, tako brzi dolazak u Beograd tako moćne ličnosti iz Bele kuće, uz sofisticirani diplomatski rečnik koji je tom prilikom koristio, bez imperativnih rečenica i ili/ili konstrukcija, govore da je ovaj region jedan od spoljnopolitičkih prioriteta nove administracije SAD, bar u ovoj fazi njenog mandata. Amerika želi da završi posao na Balkanu kako bi se fokusirala na probleme od globalnog značaja.

Stabilizacija regiona, kao ključni cilj njene politike, podrazumeva i partnerstvo sa Srbijom. Vašingtonu su potrebni čisti računi s Beogradom. „Ne razgovarajmo o statusu, jer se ionako nećemo složiti, samo vas molimo da se za svoj cilj ne borite na način koji bi ugrožavao bezbednost i ekonomski razvoj Kosova“, čini se da je poenta u američkom stavu, protiv kojeg Beograd ne bi trebalo da ima išta protiv.

„Nećemo rušiti Dejtonski sporazum, ali Ustav BiH se mora menjati, jer ovako ta država nema perspektivu“, sledeća je poruka iz Vašingtona, koju bi Srbija trebalo pažljivo da sasluša.

„Za stabilni region nužno je njegovo što brže uključenje u EU i tu smo voljni da vam aktivno pomažemo. Evropljani su nedovoljno efikasni, sa svojih 28 diplomatija. Što se tiče NATO-a, uvereni smo da je članstvo u vašem interesu, ali vas ne požurujemo. Do tada, očekujemo blisku saradnju Srbije i NATO“, treći je politički stav Bele kuće, koji bi predsednik i Vlada trebalo dobro da čuju.

Vreme je da godine nepoverenja, ucena, pretnji i inaćenja, između Vašingtona i Beograda postanu prošlost. Vreme je za srpsko-američko partnerstvo i maksimalnu saradnju, uz ostavljanje statusa Kosova po strani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari