Iako ekonomski deo programa nove vlade još nije objavljen, ovih dana je veliku pažnju izazvala najava dve mere. Budući premijer Aleksandar Vučić upozorio je na moguće smanjenje plata u javnom sektoru za 10 do 15 odsto, što bi donelo uštede u budžetu i do 300 miliona evra.

Ograđujući se da u penzije neće dirati, on je objasnio da onaj ko hoće više da zarađuje, može da ide u privatni sektor. Drugi potez će, kako je rekao, biti pokušaj da bar 50.000 ljudi iz javnog sektora pređe u privatni, „na šta ih niko neće terati, ali će ih podsticati“. On je objasnio i da bi privatnike koji zaposle deset radnika država rasteretila plaćanja poreza i doprinosa za sedam novoprimljenih.

Privatnici su tako dobili još jednu misiju – da pomognu u smanjenju javnog sektora, što je za nijansu povoljnija uloga od dosadašnje, u kojoj su ga samo izdržavali i trpeli. Uz to je paketu dodato i obećanje da će se ojačati pošten posao „jer je veliki biznis do sada bio pljačka, a ne biznis“. Kako će se utvrđivati ko je od privrednika u kojoj kategoriji, da li je veličina posla jedan od kriterijuma i kako će, uopšte, izgledati snaženje privatnog sektora – za sada nije poznato. Ne zna se još ni kako će mala i srednja preduzeća, na koje se u ovom planu pre svega misli, prihvatiti ideju da zaposle najmanje deset novih ljudi. Jer, u tom poduhvatu nisu presudne olakšice. Potrebno je tržište koje može da primi veću količinu proizvoda, ulaganje u tehnologiju kako bi se uposlili novi ljudi, a to onda traži i lakši pristup kreditima (što je takođe obećano, ali se ne zna iz kojih sredstava će i ko to pokriti).

Meru podsticajnog zapošljavanja mogli bi u prvom koraku da prihvate oni koji deo radne snage već zapošljavaju „na crno“, jer im je jasno da će u novom programu Vlade borba protiv sive ekonomije biti na zapaženom mestu. Oni bi koristeći državne subvencije mogli da legalizuju rad, ali to opet otvara dva nova pitanja: da li su oni koji su i do sada imali uredno prijavljene radnike opet ispali budale, kako je to već uobičajeno kad država odluči da naplati svoje, pa neurednim dužnicima omogući beskamatno plaćanje na rate. Drugo je pitanje da li će se subvencije, kako se zaključuje iz konteksta u kome je mera najavljena, davati samo za radnike koje privatnik preuzme iz državnog sektora, jer bi u tom slučaju potez bio duboko diskriminatorski prema svima ostalim koji nisu imali dovoljno sreće da se udome na državnim jaslama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari