Ustavni sud Srbije nedavno je osporio čak 22 odredbe Zakona o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine iz 2009, među kojima je i to da je Novi Sad glavni grad Vojvodine.

Osporena je i nadležnost pokrajinskih organa da „bliže uređuju službenu upotrebu jezika i pisama nacionalnih manjina“, kao i da osnuju javno preduzeće za upravljanje Nacionalnim parkom Fruška gora.

Takođe, sud je osporio i odredbu da Vojvodina može da donosi strategiju tehnološkog razvoja, ali i odredbe iz članova zakona koji govore o nadležnostima u prostornom planiranju, poljoprivredi, vodoprivrednoj delatnosti i šumarstvu.

Ali, to nije sve, među te 22 „neustavne“ odredbe nalazi se i to da Vojvodina ne može da osniva svoje predstavništvo u Briselu, navodeći da odredbe Zakona o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine, u kojima piše – „kao regija u kojoj se tradicionalno neguju evropski principi i vrednosti“ i „u okviru svoje nadležnosti može osnovati predstavništva u regionima Evrope, odnosno u Briselu“ – nisu u saglasnosti sa Ustavom.

Dakle, pokrajini je država uzela dosta. Ako predstavništvo u Briselu mogu da imaju Niš, Kragujevac i Novi Pazar, zašto ne može Vojvodina? I ovi gradovi su takođe prestonice regija kojima pripadaju? Šta je Vojvodina drugo no regija. Te 2011. kada je APV otvorila kancelariju u Briselu, čak 241 regija imala je svoje predstavništvo. Ta vojvođanska kancelarija finansijski pomaže trudnicama, penzionerima i socijalno ugroženim grupama stanovništva.

U javnosti se sada priča da je problem u terminu „predstavništvo“. Čak i potpredsednica Vlade Srbije zadužena za evropske integracija kaže da Vojvodina treba da bude prisutna u Briselu, samo da se „predstavništvo“ promeni u „kancelarija“. Ako je problem u terminologiji (a nije), zašto je potrebno toliko vremena da se to sredi?

Treba podsetiti koja je partija zatražila ocenu ustavnosti – Demokratska stranka Srbije. Za vreme premijerskog mandata lidera te strane, Vojislava Koštunice, donet je Ustav RS, 2006, i to na brzinu, bez šire rasprave javnosti. Tada je predsednik Srbije bio Boris Tadić, koji se navodno zalaže za vladavinu prava, a ipak se ispostavilo da više voli centralizam od decentralizacije, u koju se većina partija kune, ali samo u predizbornoj kampanji.

Decentralizacija nije među glavnim načelima Evropske unije, ali se dakako zagovara i poštuje. Mi želimo da budemo u EU, ali izgleda samo pod našim uslovima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari