Usmena rasprava pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid, okončana je nakon mesec dana suočavanja argumenata oba pravna tima. Nije mnogo toga iznenadilo, od onoga što se moglo čuti u sudnici najvišeg suda UN. Stavovi i ključne teze i Hrvatske i Srbije bili su unapred poznati, a toga su se zastupnici obe zemlje i držali.


Hrvatska strana je, naime, tvrdila da je Srbija počinila genocid nad Hrvatima na trećini hrvatske teritorije, u okviru plana za stvaranje Velike Srbije, čiji protagonisti su bili JNA, srpske paravojne i lokalne snage. Izneti su dokazi o pojedinačnim zločinima počinjenim nad hrvatskim stanovništvom. Sa druge strane, ključni argument Srbije bili su transkripti sa Brionskog sastanka Franje Tuđmana i vojnog vrha Hrvatske, na kojoj je je isplanirana operacija Oluja u Kninskoj krajini. Srpski zastupnici tvrdili su da razgovori koje je sam Tuđman snimao i rečenice poput „da Srbi potpuno nestanu…“ znače dokaz genocidne namere.

Oba pravna tima profesionalno su odradila svoj posao, a na sudu je da presudi. Ukoliko se osvrnemo na period pre početka suđenja, videćemo da su stručnjaci za međunarodno pravo bili jednoglasni u oceni da će obe tužbe biti odbačene i da do procesa nije ni trebalo da dođe. To je tvrdila i Florans Artman, a ni EU nije blagonaklono gledala na suočavanje Hrvatske i Srbije u još uvek bolnim temama, u trenutku kada je jedna od zemalja njena članica, a druga na putu da to postane.

Ipak, nije bilo političke volje (hrabrosti) da se tužbe povuku, uprkos bojazni da će se nacionalne strasti ponovo uzburkati. Do toga, na sreću, nije došlo. Čak su se i zvaničnici obe države suzdržavali od komentara tokom procesa (sem čelnika HDZ-a, kada se govorilo o Oluji). Najviše bure, pak, izazvali su podaci o broju nestalih i ubijenih tokom rata u Hrvatskoj devedesetih. Obe strane barataju različitim ciframa i jedna drugu optužuju za „manipulaciju“ istim. To je i jedino konkretno pokrenuto pitanje, koje same države treba da reše.

S obzirom da je čitav proces, zajedno sa završnim rečima, protekao u mirnom tonu, može se naslutiti da i zastupnici obe strane negde znaju da će obe tužbe biti odbačene. Političari će, sa druge strane, i dalje potencirati ratne priče, kada im to bude odgovaralo. Zbog biračkog tela, naravno, i skretanja pažnje sa suštinskih problema u kojima plivaju obe države – siromaštvo, nezaposlenost, korupcija… Ostaje nada da će se to okončati kada sud UN, do kraja godine, donese presudu – odbacujući obe tužbe, po svoj prilici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari