„Slučaj Stefanović“ još nije dobio epilog, a javnost potresa nova afera sa plagijatima. Ovoga puta na „udaru“ grupe naših stručnjaka koji rade u Velikoj Britaniji našao se proslavljeni vaterpolista Aleksandar Šapić, visoki funkcioner Demokratske stranke.

Oni su u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Peščanika ukazali da je Šapić prepisivao delove jedne strane knjige, ali da to nije jedina literatura koju je preuzeo bez navođenja. Šapić je priznao da je u svom radu koristio delove iz tuđe knjige i da je „nenamerno propustio da navede izvor“, ali da je sve ostalo što mu se spočitava „zlonamerno, ostrašćeno i neistinito“. A to „sve ostalo“ su precizni navodi odakle je sve Šapić prepisivao.

Za razliku od Megatrenda i njegovog bivšeg rektora Miće Jovanovića, Univerzitet Union, u čijem je sastavu fakultet na kome je Šapić doktorirao, odlučio je da „odigra“ pametno. Rektor tog univerziteta ekspresno je reagovao saopštenjem da će već 10. jula Senatu biti predloženo formiranje komisije koja bi ispitala pomenute navode i da nemaju nameru da štite plagijatore. Po istom principu oglasila se DS, poručivši da se neće ponašati kao premijer Vučić u slučaju Stefanović. Ne možemo da ne primetimo da je Union u povoljnijem položaju od Megatrenda, jer Šapićev mentor nije vlasnik univerziteta. Izvesnu dozu sumnje unose reči rektora Uniona, da je malo verovatno da će mentor i članovi komisije za odbranu Šapićevog doktorata snositi sankcije ako se pokaže da je disertacija plagijat. Tačno je da oni ne mogu da znaju šta piše u svim knjigama koje se objave iz neke oblasti, ali je pitanje da li je rađena bilo kakva provera.

Sigurno je da su ova dva slučaja samo vrh ledenog brega u priči o nezasluženim akademskim titulama. Nema sumnje da bi i analiza mnogih magistarskih i doktorskih radova „običnih“ građana pokazala slične nalaze. U tom smislu Stefanović i Šapić ne treba da budu izuzetak.

Akademska zajednica je pokazala da ne želi da se bavi vrućim krompirom, čak i ako se nalazi u tuđem dvorištu. Svesna da bi joj se to moglo vratiti kao bumerang. Pravna praznina u otkrivanju plagijata potvrđuje da ni država dosad nije bila zainteresovana za to. Ispada da je davala „vetar u leđa“ ovakvim devijacijama, jer je izmenama zakona više puta produžavala rokove za prijavu i odbranu magistarskih i doktorskih teza po starim pravilima. A to je način na koji su mnogi funkcioneri, pa i pomenuta dvojica, došli do doktorskih diploma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari