Kako je pre 80 godina planirana izgradnja Opere u Manježu? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Iako je od najave objavljene u dnevnom listu Vreme prošlo 80 godina zgrada opere u Beogradu nikada nije sagrađena.

U tekstu sa naslovom “Buduća beogradska Opera imaće 2.000 mesta i biće najlepša na Balkanu i u Srednjoj Evropi”, Vreme u izdanju za 9. jul 1939. piše o tome kako će “kroz kratko vreme biti raspisan internacionalni konkurs za idejne skice nove zgrade Državne opere u Beogradu”.

Kako je pre 80 godina planirana izgradnja Opere u Manježu? 2“Mesto određeno za Operu nalazi se u parku kod Manježa, na varoškom bloku između četiri ulice. Zgrada sadašnjeg pozorišta Manjež i zgrada Oficirskog doma biće porušene”, piše ovaj list.

Vreme piše kako će Opera biti opremljena “najnovijim tehničkim izumima i uređajima” i da će biti mesta za 160 muzičara u orkestru. U tekstu se navodi da će bina biti 12 metara široka i devet visoka, i da će za one koji slabije čuju biti instalirani mikrofoni.

Prema Ulici kralja Milana Opera će imati i veliku terasu, navodi Vreme, a predviđeno je bilo i da bude instalirana specijalna automatska telefonska centrala sa oko 200 govornica.

Vreme je tog dana objavilo i razgovor sa braniocem Gavrila Principa g. Feldbauerom. U ispovesti, kako je intervju najavljen na naslovnoj strani, prvog čoveka kome je Princip rekao:meni ne treba branilac, Vreme podseća da je prošlo 25 godina od događaja “koji predstavljaju markantan datum u političkoj istoriji Evrope i celog sveta”.

“Iako sam bio njegov branilac, o samoj stvari izbegavao je sa mnom puno da govori i uvek je prekidao razgovor o tome i pitao me je o prilikama na ratištu. Šta je sa Rusijom? Napreduje li? Dokle je došla srpska vojska? To su bila njegova najčešća pitanja”, rekao je Principov branilac u razgovoru za Vreme.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Kako je pre 80 godina planirana izgradnja Opere u Manježu? 3Na naslovnoj strani Pravde 9. jula 1939. mesta je bilo za dve teme – jedna se bavila geopolitičkim položajem Egipta i Sueckog kanala, dok je drugi tekst bio posvećen povećanju industrijskih aktivnosti u celom svetu.

U tekstu se tako javnosti saopštavaju konkretni podaci da su izdaci velikih sila na naoružanje u poslednjih šest godina povećani za 500 odsto.

Tako se u tabeli u tekstu ističe da je npr. Nemačka te 1939. dala 20 odsto svog nacionalnog dohotka na naoružanje, a Italija i Japan i do 30 odsto.

Deset godina ranije ti izdaci su bili manji od pet odsto u svakoj od velikih sila, piše Pravda, tačnije 1928. najveća izdvajanja za oružje bila su u Francuskoj – 4,6 odsto ukupnog dohotka države.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1939. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari