Kako su ljudi lečili i negovali zube u prošlosti? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Već i stari Vavilonci, Asirci i Egipćani su zubobolji posvećivali najveću pažnju i imali svoje zubne lekare.

Kako su ljudi lečili i negovali zube u prošlosti? 2Oni su imali i lekove protiv zubobolje, ali nijedan od ovih nije mogao da pruži potpuno ozdravljenje, već samo ublažavanje bolova, piše list Pravda pre 80 godina.

Stari narodi nisu imali jasan pojam o konstrukciji zuba i zato nisu umeli uspešno ni da ih leče.

Narodi u starom veku, Grci i Rimljani, brižljivo su negovali svoje zube, jer su znali da će na taj način sprečiti ili bar duže vreme odložiti kvarenje zuba i zubobolju.

Ipak, moralo je proteći mnogo godina dok su ljudi najzad naišli na prave uzroke i metode lečenja zuba i njihove nege nege.

Zapaljenje desni i groznica izazvana zuboboljom počeli su uspešno da se leče tek pre 1.100 godina, pisala je Pravda.

Veštačkih zuba bilo je i u najstarijim vremenima. U grobovima Etruska, prastanovnika Evrope, nađeni su mrtvaci, koji su umesto ispalog ili izvađenog zuba, imali teleći zub.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Kako su ljudi lečili i negovali zube u prošlosti? 3List Vreme pisao je o snalažljivosti afričkih skakavaca.

Organizmi su odavno pronašli stvari koje tek danas otkriva čovek kroz napore moderne tehnike.

U izvesnim afričkim oblastima pojavljuju se često ogromne kolone skakavaca koji ne mogu da lete nego se kreću po zemlji.

Šum koji oni proizvode karakterističan je i urođenici ga se strašno boje. Oni stalno putuju i uništavaju sve na šta naiđu. Nejinteresantnije je, međutim, način na koji oni prelaze reke i veće potoke koje ne mogu ni u kom slučaju da preskoče ili čak izvesna jezera.

Što je najvažnije, oni ne umeju da plivaju i sigurno da bi se podavili kada bi pokušali jedan po jedan da pređu reku.

Oni to rade tako što se nagomilaju duž obale i zatim se skupljaju u veliku gomilu koja se ubrzo pretvara u veliko klupko.

Ono zatim upada u vodu i okreće se dok ne stigne do suprotne obale.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari