Kasetne bombe pre 22 godine padale na Niš, Srbija još nije potpisala konvenciju o njihovoj zabrani 1Foto: EPA-EFE/MOHAMMED SABER (Arhiva)

Na današnji dan, 12. maja 1999, niško naselje Duvanište zasuto je kasetnim bombama NATO avijacije koje su tada ranile 11 ljudi, a godinu dana kasnije od zaostale kasetne bombe nastradao je čovek koji je u tom delu grada obrađivao njivu.

Penzionisani vojni deminer, predsednik Udruženja „Akcija i pomoć“ iz Niša Slađan Vučković je podsetio da je na Srbiju tokom bombardovanja 1999. godine bačeno oko 1.000 kontejnera sa više od 300.000 kasetnih mina, od kojih je do sada stradalo i ranjeno oko 200 osoba.

On je istakao da uprkos tome Srbija još nije potpisala Konvenciju o zabrani upotrebe, proizvodnje i skladištenja kasetne municije.

Vučković je rekao da je država inicirala donošenje konvencije i učestvovala u izradi teksta tog dokumenta koji je 2008. godine u Oslu potpisalo više od 90 zemalja.

„Od 1. avgusta 2010. godine kada je stupila na snagu, konvenciju je potpisalo oko 130 zemalja. Među potpisnicama su sve zemlje u našem okruženju i velike svetske sile poput Nemačke, Francuske i Velike Britanije“, izjavio je Vučković koji je prilikom deminiranja kasetne bombe na Kopaoniku, 1999. godine, ostao bez obe ruke.

Kazao je da je do danas nejasno zbog čega Srbija nije potpisala konvenciju iako je među zemljama čije je stanovništvo teško stradalo od kasetne municije koja je bačena na čak 200 lokacija.

Podsetio je da je u NATO bombardovanju Niša kasetnim bombama 7. maja 1999. godine poginulo 16 osoba, dok je 18 lakše ili teže ranjeno.

„Potpisivanje konvencije podrazumeva zabranu korišćenja i proizvodnje kasetne municije, ali omogućava zemljama potpisnicama da iz različitih fondova dođu do donacija za čišćenje područja na kojima se nalazi zaostala kasetna municija“, naglasio je Vučković.

Dodao je da u Srbiji, prema podacima Centra za razminiranje Ministarstva odbrane još postoji 25.000 kvadratnih metara kontaminiranih kasetnim bombama.

„Sramota je što se više i ne priča o pristupanju naše zemlje Konvenciji. Bojim se da neko ne nastrada od zaostalih kasetnih bombi, pa da onda pristupanje ponovo bude aktuelno“, izjavio je Vučković koji se kao predsednik Udruženja „Akcija i pomoć“ godinama bori za potpisivanje konvencije.

Istakao je da se zalaže za zabranu proizvodnje i upotrebe kasetne municije jer ona nije odbrambreno sredstvo.

„Nikada niko nije bacio kasetne bombe na svoju teritoriju, uvek su bačene na tuđu teritoriju“, naglasio je Vučković.

Prema njegovim rečima, kasetno oružje je vrlo podmuklo, namenjeno je ubijanju i nakon bombardovanja, jer godinama nakon njega ostaje na terenu i predstavlja latentnu opasnost.

U zavisnosti od toga ko ga proizvodi, dodao je, od osam odsto do 12 ili čak do 14 odsto kasetnih bombi pravi se tako da ne eksplodiraju odmah prilikom bombardovanja, već ostaju na zemlji da bi ubijale i kasnije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari