Koncept „zelene gradnje“ - transformacija sadašnje ka održivoj gradnji 1Foto: Pixabay/Besno pile

Koncept „zelene gradnje“ predstavlja težnju ka transformaciji sadašnje gradnje ka održivoj gradnji, koja se prilagodjava klimatskim promenama, izjavila je FoNetu izvršna direktorka Saveta zelene gradnje Srbije, Dragana Korica.

Ona je, u serijalu razgovora Vidokrug, ukazala na činjenicu da danas uglavnom gradimo zgrade koje imaju negativan uticaj na okruženje, pozivajući se na istraživanja po kojima upravo od sadašnjih zgrada potiče oko 39 odsto emisije ugljen dioksida.

Korica upozorava i da nam preko trećine prirodnih resursa odlazi u gradnju i podseća da su ti resursi ograničeni.

„Do 2050. godine će nam trebati dve planete, ako nastavimo ovako da trošimo prirodne resurse“, procenila je Korica, koja je ukazala i na ogromnu količinu otpada koji ostaje od sadašnjeg modela gradnje.

Prema njenoj oceni, poštovanje principa „zelene gradnje“ donosi zdravu sredinu, zdrave objekte, zadovoljne korisnike, a prisutni su i značajni ekonomski efekti.

Kako je rekla, zelena gradnja, takođe, teži transformaciji tržišta od energije koja se proizvodi od fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije.

Mada su materijali za zelenu gradnju nešto skuplji, ona smatra da se troškovi brzo nadoknade, jer je održavanje i funkcionisanje tih objekata u budućnosti mnogo jeftinije.

Zelena gradnja sa sobom donosi i puno takozvanih „zelenih poslova“, koji su vezani za proizvodnju materijala za ovaj koncept gradnje., objasnila je Korica.

Kako je istakla, zelena gradnja je globalni koncept, koji u poslednje vreme počinje da se primenjuje i kod nas, budući da se javljaju prvi sertifikovani objekti, najviše u komercijalnom sektoru, poput MPC Kule 2 na Novom Beogradu.

Kao primer velike „zelene zgrade“, Korica je pomenula poslovnu zgradu kompanije Dilojt u Amsterdamu „The Edge“, koja je, prilikom izgradnje, bila jedna od najskupljih, ali se već posle tri godine pokazala kao najjeftinija za održavanje i funkcionisanje.

Ona zato i smatra da bi gradske vlasti trebalo među građevinske uslove za nove zgrade trebalo da uvrste i neke od principa „zelene gradnje“.

Tako je, na primer Holandija 2018. godine,, zahvaljujući svojim zakonskim rešenjima, došla do situacije da ima čak 70 odsto zgrada sa „zelenim“ sertifikatom, zaključila je Korica

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari