Kulturno nasleđe Južnih Srba 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

List Pravda 11. jula 1940. godine pisao je o svesti stanovnika Južne Srbije o njihovoj narodnosti i blagostanju. List Vreme istog datuma izveštavao je o regulisanju cene ogreva u beogradskoj opštini.

List Pravda se osvrtala na mnoge nedoumice koje se tiču južnosrbijanaca o značaju njihovog dijalekta, kao i načina života u celini. Govorilo se o iskorenjavanju zablude o ,,makedonskoj narodnosti“.

Posebnost člana, koji inače srpski dijalekti nemaju, isticala se kao razlika na koju bi južnosrbijanci trebalo biti ponosni, i ne dozvoljavati da im se u svest usađuje drugačija istina.

Kulturno nasleđe Južnih Srba 2
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Neobrazovanim ljudima bilo je lako dokazivati suprotno, zbog toga je na stručnjacima i filolozima bilo da dokažu narodu i druge razlike koje se nameću između južnosrbijanskih i drugih srpskih govora.

Šovinistima je padalo na pamet da bi makedonski jezik trebalo da postane književni jezik, iako mnogi nisu znali šta zapravo književni jezik znači.

Od dolaska Slovena pa sve do oslobođenja od turske vlasti, kultura i običaji Južne Srbije su cvetali i ostavili su velike tragove.

Mnogi južnosrbijanci pamte kakav je život bio pre oslobođenja, kakva je nesigurnost postojala u svakom životnom aspektu, zabrana kretanja i skrnavljenje ženske časti. Nakon oslobođenja došlo je bolje vreme za proizvodnju, poljoprivredu, industriju, saobraćaj…

Više o tome možete pročitati na sajtu Narodne biblioteke.

List Vreme govori o tome kako je u beogradskoj opštini pre 80 godina donet predlog da, zbog poskupljenja ogreva, opština kupi izvesnu količinu drva za materijalno slabije gradjane, koji tu količinu ne bi mogli da kupe od trgovaca.

Kulturno nasleđe Južnih Srba 3
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Na taj način bi opština vidno učestvovala u regulisanju cene ogreva, što bi bilo od pomoći sirotinji koja tu zimu ne bi mogla da preživi bez grejanja.

Ta usluga opštine bi pokazala šta bi se sve moglo učiniti i u drugim oblastima, kako bi se pomoglo onima koji nisu u mogućnosti.

Kako se zima približava, treba na vreme obezbediti sve namirnice po nižim cenama, jer bi skok cena one loše situirane građane doveo do oskudice.

Pošto je u Bosni cena drva tada bila 120 dinara, razmišljalo se o ideji da se stvore veće kreditne agencije koje bi imale sredstva za davanje pozajmica meštanima, ali isključivo za ogrev.

Taj novac bi se kasnije oduzimao na blagajnama tih ustanova, a čak se kao rešenje nudilo da se svakoj agenciji od strane države stavi izvestan iznos novca namenjen za kredite, iz čega bi se kasnije izvršila nabavka drva.

Celokupno izadnje može se čitati na sajtu Narodne biblioteke

„List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari