Priča o heroini iz Čačka čiji je devojački san bio da osveti Kosovo 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Pre tačno 80 godina listovi Vreme i Pravda pisali su da su u Šampanji i Normandiji nastavljene žestoke borbe, citirajući izvore iz Londona koji su tvrdili da su neosnovane glasine da Francuzi pomišljaju na odvojeni mir sa Nemačkom.

Priča o heroini iz Čačka čiji je devojački san bio da osveti Kosovo 2
Foto: Screenshot Digitalna.nb.rs

Između ostalog, u rubrici „Odjeci“ lista Vreme objavljen je tekst jednog anonimnog čitaoca koji se žalio kako već danima nema mira u svom stanu jer iz jedne kuće na četvrtom spratu u Ulici majke Jevrosime neki drski mladići uznemiravaju svet svojim dosetkama.

Naime, oni su uzeli jedno veliko zidno ogledalo, koje ima metar u prečniku, pomoću kojeg, kad je jako sunce, bacaju senku u otvorene prozore preko puta i na okolne kuće.

„Mene su već nekoliko puta probudili u krevetu jakim sunčevim zracima, a prema strahovitoj larmi komšija zaključio sam da ni druge nisu ostavili na miru. Raspitao sam se ko su ti mladići i dobio odgovor ’neki studenti’ koji se skupljaju kod prijatelja kako bi tu zajednički učili za ispite. Kad im dosadi knjiga, uzmu veliko ogledalo i zabavljaju se na svoj način. Jadna li im zabava“, jadikovao je čitalac.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Na stranicama Pravde našla se i priča reportera S. Vasića koju je napravio u Čačku sa neustrašivom ženom, Andrijanom Ljubičić, čija su prsa krasila mnoga odličja, među kojima i Karađorđeva zvezda, Beli orao, Francuska legija časti, Albanska spomenica, Engleski krst, ratne spomenice 1912. i 1913. i druga.

Priča o heroini iz Čačka čiji je devojački san bio da osveti Kosovo 3
Foto: Screenshot Digitalna.nb.rs

Iznurena ratovima došla je da obiđe svoje, u selo Lipnicu, nedaleko od Čačka, a inače se nalazila u službi vojne bolnice u Zagrebu, gde je zarađivala koru hleba kao bolničarka.

„Ja sam samo iz ljubavi prema braći Hrvatima izabrala mesto službovanja u njihovoj sredini. Sa njima vodim česte razgovore i pričam im o onim borbama u minulim ratovima, u kojima oni nisu učestvovali. Tada čitam na njihovom licu bratsku radost. Kao seljačko dete učila sam našu istoriju i ona je na mene ostavila dubok utisak. Još tada sanjala sam da ma čime doprinesem osveti Kosova. To mi je bio životni ideal“, započinje priču Andrijana.

Ona dodaje da se njen san ostvario 1912. kad je buknuo rat. Bila je udata, mada ni sama ne zna pravo da kaže kako je došlo do udaje jer je osećala samo jedan ideal – ratovati za slobodu, dok za udaju nije marila.

„Moj muž prvi ode u rat, ali ni ja nisam izostala. Oblačim muško odelo i javljam se komitskom odredu Vuka Popovića, koji me prima. Odmah u početku ostvarujem svoje davnašnje snove. Letim iz borbe u borbu, dobijam prvo odlikovanje. Zatim nastaje rat 1913. godine. I u njemu uzimam učešća kao komita, ali ni tada niko nije mogao saznati da nisam muškarac. Vratila sam se kući, zadovoljna i srećna, zajedno sa mužem“, priča Andrijana.

Priča o heroini iz Čačka čiji je devojački san bio da osveti Kosovo 4
Foto: Screenshot Digitalna.nb.rs

Godine 1914. ponovo je buknuo rat, a tada je već bila majka. Muž odlazi, a ona ostaje sa svojim mališanom da misli kako da se dočepa borbenih klanaca. Saveti roditelja i rodbine nisu mogli da je zadrže. Poljubila je svoje jedinče, ostavila ga roditeljima i otišla u komandu, gde je dobila raspored za Peti prekobrojni  puk Drinske divizije.

Prvu ranu zadobija na Gučevu,a  zatim traži da je prebace na Cer, gde postaje prekaljeni ratnik.

„Sa bombama, ovako mala, kao što me vidite, lako bih dopuzala do neprijateljskih rovova i bacila paklenu vatru“, prisećala se Andrijana koja je tog dana ranjena pet puta, pa je zbog velikog krvarenja morala da napusti bojište. Tada je dobila i najveće odlikovanje – Karađorđevu zvezdu, koju joj je lično predao Blaženoupokojeni Kralj Petar Prvi Oslobodilac.

Učestvovala je i u povlačenju preko Albanije, kao i u proboju Solunskog fronta, nakon čega se konačno vratila svom domu. Kod kuće je našla svoje dete živo, ali stigla je i prva vest, da je njen junak, njen Radovan slavno pao…

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari