Prpa: Bestidna afirmacija odgovornog za kragujevački masakr 1

Ne mogu da smislim išta bestidnije od afirmacije čoveka koji je organizovao kragujevački masakr, u „Politikinom zabavniku“, časopisu koji je namenjen deci.

To kaže za Danas istoričarka Branka Prpa, komentarišući nedavno objavljeni tekst „Dugo putovanje Henrika Lautnera“, koji je u javnosti ocenjen kao „istorijski revizionizam fašističkih i kolaboracionističkih snaga“.

Prema njenim rečima, nema prostora za diskusiju da li je Dimitrije LJotić bio fašista ili ne, pošto je direktno bio finansiran od strane Nemaca.

– U pitanju je fanatično religiozni antisemita, koga je narod pre rata posprdno nazivao „Mita bogomoljac“. On je direktno podržavao nacističku teoriju natčoveka i svojom izložbom o masonima udario temelj Holokaustu u Srbiji – navodi Prpa.

Sporni tekst „Dugo putovanje Henrika Lautnera“ se bavi sudbinom ovog „ljotićevca“ i njegom ulogom u spašavanju Srba iz Nezavisne Države Hrvatske. Međutim, kako ističe Prpa, u tekstu nedostaje deo o zločinima LJotićevih sledbenika.

– Ne pišu o broju ljudi koji su poslali u logor na Sajmištu. Ne pišu o tome ko je kontrolisao logore Banjica i Topovske šupe. Nemam prigovor na problematizovanje LJotićeve uloge, ali imam na rehabilitaciju iz ideoloških razloga bez ikakvog uporišta u dokumentima – navodi Prpa.

Ona ističe da je istorijski revizionizam kojem prisustvujemo samo posledica ideološkog revizionizma koji je obavljen devedesetih godina prošlog veka.

– Niste mogli da pucate na Sarajevo, a da prethodno niste pronašli ideološko opravdanje za to. Jugoslavija nije mogla da bude srušena sa idejom da su svi jednaki i da je ljudski život univerzalna vrednost. Morali su da vrate ideologiju fašizma, a danas samo trpimo posledice te ideološke rehabilitacije – zaključuje Prpa.

Tekst u Politikinom zabavniku koji potpisuje Nemanja Baćković bavi se sudbinom Henrika Lautnera, Nemca rođenog u Mariboru koji je 1941. godine prešao u pravoslavlje kako bi mogao da se oženi Srpkinjom. Po izbijanju rata, kako bi izbegao mobilizaciju od strane Nemaca, Lautner se pridružio Srpskom dobrovoljačkom odredu, a učestvujući u slamanju Užičke republike je zaslužio čin kapetana. Veliki deo teksta posvećen je Lautnerovom učešću u akciji spasavanja Srba iz NDH-a. On je organizovao prebacivanje ljudi preko Drine, akcija u kojoj je, prema pisanju Politikinog zabavnika, spaseno više od 22 hiljade ljudi. Lautnera su ubili četnici 1943. godine. U tekstu se pojavljuje okvir „Ko su bili ljotićevci“ koji je izazvao najviše negativnih reakcija. Između ostalog, u tom tekstu stoji da je Dimitrije LJotić „brinuo o redu u Srbiji“, da je imao „jedinice visokog morala“, da je „osuđivao pogrome Jevreja“, da je dobar deo srpskih masona „spasao iz logora“. Uzgred, odmah nakon teksta o Lautneru, pod istim nadnaslovom „Dve sudbine u jednom ratu“ se pojavljuje tekst „Prkos ispod vešala“, o komunističkoj heroini Lepoj Radić.

Tekst u Politikinom zabavniku osudili su NUNS, NDNV, Jevrejska opština Beograd, Savez antifašista Srbije, Udruženje antifašista Zrenjanin, Liga socijaldemokrata Vojvodine, Pokret socijalista… Izvinjenje za ovaj tekst ponudio je Zefirino Grasi, glavni urednik Politikinog zabavnika i istovremeno i generalni direktor i predsednik Odbora direktora Politike AD. Nijedan drugi član Nadzornog odbora Politike nije se oglasio ovim povodom.

Navikli na osude

Tekst „Dugo putovanje Henrika Lautnera“ samo je jedan u nizu tekstova iz Politikine kuće koji su naišli na osudu dela javnosti. Ilustrovana Politika je objavila niz tekstova u kojima je grubo prekršen profesionalni kodeks, a u kojima su napadnuti nezavisni mediji i članovi Komisije za rešavanje ubistva novinara.

Vukova nagrada

Politikin zabavnik dobio je ovogodišnju Vukovu nagradu koju Kulturno-prosvetna zajednica Srbije dodeljuje za naročite rezultate ostvarene u stvaralačkom radu na širenju kulture, obrazovanja i nauke u Republici Srbiji i na svesrpskom kulturnom prostoru. Nagrada će biti dodeljena 6. februara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari