Šta je Staljin voleo u privatnom životu? 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Staljin je voleo votku, operu, balet, bioskop, šah i neprekidno je pušio cigarete.

Šta je Staljin voleo u privatnom životu? 2Diktator Rusije Staljin, za razliku od Musolinija i Hitlera veoma je slab govornik i svojim dugim govorima izaziva dosadu kod slušalaca, piše list Pravda pre 80 godina.

U ličnom dodiru je, međutim, sugestivan i pristupačan, ali je u zvaničnom ophođenju strog, grub i neumoljiv.

On je svoj nadimak Staljin (čelik) dobio od Lenjina. U svoje vreme svršio je teološki seminar i bio je predložen za sveštenika.

Staljin je veoma obrazovan i načitan čovek i jedini među diktatorima ima smisla za humor.  

On voli da posećuje operske i baletske predstave, često odlazi u bioskop, rado igra šah, ali najveća strast mu je pušenje.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.Šta je Staljin voleo u privatnom životu? 3

List Vreme pre 80 godina pisao je o biljkama kojima se hrani 700 miliona ljudi.

Od čega živi današnje čovečanstvo i koje su namirnice bez kojih ono ne bi moglo da opstane, samo neka su od pitanja.

Na prvi pogled izgledalo je da će odgovori biti mnogobrojni i raznovrsni i da će broj navedenih biljaka i drugih namirnica preći nekoliko desetina, piše list Vreme.

Ipak, bilo je veliko iznaneđenje kada je stigao odgovor da čovečanstvo u osnovi živi od sedam glavnih biljaka i namirnica.

To su, po pisanju Vremena: Pirinač, pšenica, krompir, vino, vuna, kukuruz i urme.

Pirinčom se danas hrani 600-700 milona ljudi i on je glavna hrana stanovništva.

Nakon pirinča, kao glavna ljudska hrana smatra se pšenica kojom se hrani oko 400 miliona ljudi. Zatim raž koji se hrani oko 300 miliona i, na kraju, kukuruz koji predstavlja glavnu hranu za oko 200 miliona ljudi.

Zemlja u kojoj se najviše proizvodi i najviše troši krompir jeste Nemačka.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari