Šta raditi kad muškarac ne dođe na sastanak? 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

Listovi Pravda i Vreme pre 80 godina na naslovnim stranama pisali su o mogućnosti posredovanja Nemačke u sovjetsko-finskom sukobu.

Pariska štampa, pozivajući se na diplomatske krugove, objavila je priču prema kojoj je Adolf Hitler ponudio posredovanje u finsko-sovjetskom sukobu, prenosi Vreme. U vezi s tim, list navodi da Rusija ima plan da, osvajajući luke koje se ne zaleđuju, izbije na Atlantski okean, čime bi bila ugrožena pomorska snaga Engleske.

Šta raditi kad muškarac ne dođe na sastanak? 2
Foto: Screenshot Digitalna.nb.rs

Iz tog razloga ističe se potreba da se Finskoj što pre i što efikasnije pomogne, jer su njeni interesi ujedno interesi Engleske i Francuske. Sa druge strane, očuvanje dobrih odnosa sa Rusijom i Italijom, list Pravda vidi kao glavne motive Hitlera da bude posrednik u pregovorima zaraćenih strana. 

List Vreme piše i o tome kako Zagreb „u svojoj istoriji nikad nije spremao veličanstveniji doček, nego sada Njihovim Kraljevskim Visočanstvima, Knezu Namesniku Pavlu i Kneginji Olgi, doček veličanstven i po spoljnjem sjaju i po unutrašnjem uzbuđenju koje obuzima sve Hrvate“. Fijaker sa visokim gostima, pratiće sa strane članovi konjice Hrvatske građanske zaštite, u svojim lepim uniformama, navodi se u izveštajima.

Povodom katastrofalnog zemljotresa u Turskoj, upravnik Seizmološkog zavoda u Beogradu Jelenko Mihajlović, u intervjuu Vremenu izjavio je, između ostalog, da je uznemireno tle Male Azije, a možda i Istočne Evrope, „jedno od najsudbonosnijih pitanja pred kojima stoji čovečanstvo“.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Sovjetske trupe koje su kod Sale dobile pojačanja, ulažu velike napore da probiju finski front, ali bez uspeha, prenosi list Pravda. U tekstu se dodaje da je američki predsenik Ruzvelt stavio na dnevni red Kongresa pitanje pomoći Finskoj.

Šta raditi kad muškarac ne dođe na sastanak? 3
Foto: Screenshot Digitalna.nb.rs

Tih dana Kraljevina SHS bila je pogođena izuzetno niskim temperaturama, a u izveštaju navodi se da je temperatura u Beogradu bila -16, a u Sarajevu -25, kao i da je zbog snežnih nanosa koji su zatrpali sve puteve u Zetskoj banovini, Cetinje čitava tri dana bilo odsečeno od sveta.

Pravda piše i o izradi novog Izbornog zakona, nagađajući da bi izbori za narodne poslanike mogli da budu održani 10. marta.

List piše i o nesrećnom slučaju nemačke glumice Hedi Lamar, koji ju je sprečio da nastavi snimanje započetog filma. Snimanja su bila u punom jeku, kad je glumica javila da ne može da dođe jer je bolesna. Odmah su joj uputili lekara koji je utvrdio da joj je otekao nos, odnosno da je sasvim deformisan. Ispostavilo se da je tokom snimanja glumica igrala „hazenu“ (rukomet) tokom koje joj je partnerka dobacila loptu koja joj je bukvalno razlupala nos. Nakon ovog događaja, direktor studija je insistirao da joj se u ugovor Hedi Lamar doda stavka kojom joj se zabranjuje da igra „hazenu“ dok traje filmsko snimanje.

U tekstu pod naslovom „Ružne ili osrednje lepe devojke lakše nađu muža nego lepotice“, ponuđeni su saveti mladim devojkama kako da se ponašaju ako žele da osvoje i zadrže za sebe muškarca. Ističe se kako „mnoge lepe devojke ne mogu da nađu sebi partnera, dok im ružne i prosečne, koje se ne osvrću mnogo na modu, postaju opasne rivalke“. Navodi se još kako muškarci vole vesele i dobroćudne devojke, u čijem društvu mogu da nađu razonodu.

Od brojnih saveta, ističe se da u slučaju da muškarac ne dođe ili zadocni na sastanak „devojka ne sme da igra ulogu uvređene princeze, već je mnogo bolje da se savlada i mirno sasluša razloge kašnjenja“. „A ako se desi da muškarac u subotu ili nedelju nema vremena, devojka ne sme da se ljuti, jer tada je i najlepša devojka strahovito ružna“, navodi se u tekstu, između ostalog.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari