U Tihom okeanu žive deca koja ne znaju za svoje roditelje 1Foto: Nataša Matović/Univerzitetska biblioteka

U današnjem prelistavanju Pravde i Vremena iz 1939. poročitajte kako su se žene iz Sombora borile za svoja prava, šta su nekada bili ciljevi Jugoslavije i kako žive deca bez roditelja na ostrvu u Tihom okeanu.

Somborke žene se bore za pravo glasa, piše Pravda u svom broju iz 1939. Žene koje su članice Ženskog pokreta u Somboru, održale su skup na kom su razgovarale na temu, Žena i politička prava.

Na skupu su pomenuti problemi u kom se nalaze žene danas među kojima je i taj da nemaju pravo glasa kao punopravni članovi društva. Po završetku je predložena i jednoglasno prihvaćena revolucija, koja bi se uputila, u vidu memoranduma tadašnjem ministrastvu.

One su se borile za totalnu pravnu i političku ravnopravnost, aktivno i pasivno pravo glasa za sva zakonodavna samoupravna tela, prenosi Pravda.

U Tihom okeanu žive deca koja ne znaju za svoje roditelje 2Pravda je došla i do informacije da na jednom ostrvu u Tihom okeanu žive deca koja ne znaju za svoje roditelje. Po pisanju Pravde, ostrvo se zove Biraria, koje se nalazi na severozapadu nove gvineje. Na njemu žive papuanska plemena u jednom primitivnom stranju.

Okruženi tropskim šumama, žive od ribe i biljaka koja restu tamo. Ne biraju jelo, hrane se svim što im priroda nudi, bubama, mravima, crvima. Pored svega toga, oni imaju čudan običaj. U njihovom plemenu roditelj, najčešće otac nije uopšte zadužen za vaspitanje svoje dece.

Po njihovim verovanjima žena samo dobije plod od prirode, a muškarac pomaže oko porođaja. Zbog svojih paganskih običaja, ne može se tačno znati koje je čije dete.  Kako su istraživači saznali, oni veruju da deca dolaze putem čudotvorne hrane.

Dvadeset prva godišnjica ujedinjenja sa Crnom Gorom, dogodila se na današnji dan. Po članku iz Pravde, u Cetinju je priređeno svečano blagodarenje i predstava u Narodnom pozorištu. Poruka sa svečanosti u Cetinju bila je, jednakost. Rođena braća našla su se oko roditeljskog ognjišta. Članovi sokolskog društva obučeni u narodnu nošnju iz Crne Gore i Šumadije prikazali su plesom žive slike ujedinjene Crne Gore i Srbije.

Celokupno izdanje možete pogledati na linku Narodne biblioteke

Posle dvadeset godina od ujedinjena, Vreme sumira jugoslovensku politiku. Kako se kaže u uvodu, Jugoslavija je stvorena potocima krvi i iskušenjima kojih je retko bilo u istoriji. Tu je preovladala želja da se živi i onda kada je čoveku oduzet i poslednji pedalj zemlje, kada se činilo kao da se grob zatvorio nad svim nadama našim.

Trebalo je dosta snage i volje da se veruje u vaskrs i na tim temeljima nastala je naša Jugoslavija. Ujedinjenjem Srba, Hrvata i Slovenaca dobili smo svoju ujedinjenu teritoriju i granice, piše nekadašnji novinar Vremena. Posao je dobro urađen za tih dvadeset godina i spoljna politika cveta. U času kad smo ostvarili svoj vekovni san mi smo bili raspoloženi za dobre odnose i sa našim prijateljima i sa našim neprijateljima podjednako.

Vodili smo se svojim interesima ali smo itekako imali sluha za tuđe interese. Vreme piše i da nikad ništa tuđe nismo hteli niti želimo. Samo jedna želja je ostala, od Evrope i sveta. Da nas puste da živimo u miru i blagostanju i da gradimo svoju zemlju. Naš je cilj da budemo dostojni bogatih zapadnih naroda, poručuje se u Vremenu te godine.

Vreme piše o prestanku saradnje između Amerike i Italije ali samo u filmskoj industriji. Četiri američke firme, odbile su da isporučuju svoje najnovije filmove u ovu zemlju. Kako se navodi, Italija će otvoriti nezavisnu kancelariju koja će biti zadužena da odabere najkvalitetnije inostrane filmove i uradi ih u svojoj režiji.

Ukoliko se ovaj plan realizuje, Italija će ostati bez američkih filmova, prikazivaće se samo italijanski, nemački i filmovi koji su do sada u zemlji. Sa ovom idejom uvelo bi se autarhijski sistem snimanja koji bi svakako pomogao domaćoj proizvodnji.

U Tihom okeanu žive deca koja ne znaju za svoje roditelje 3Ono što dobro ide uz film je ručak, te se Vreme posebno piše o ručku između Kralja Karola i g. Geringa. Sastanak je održan u Berlinu, a  zvaničnici su najviše razgovarali o ekonomskim uslovima i problemima ove dve države.

Nakon razgovora Kralj Karl je pozvan na specijalnu večeru u specijalnom vozu. Ovaj sastanak izazvao je posebnu pažnju među berlinskim diplomatskim krugovima.

Prvog decembra beogradski skauti proslaviće dan ujedinjenja, prenosi Vreme. Proslava je u Inžinjerskom domu a pored niza nacionalnih manifestacija imaće priliku da vide skaute još jednom na delu.

Ove, i ovoj slične manifestacije utiču dosta na nacionalno vaspitanje jugoslovenske omladine, objašnjava Vreme u svom broju iz 1938. Ova svečanost zaslužuje značajnu pažnju i jedan je od bitnijih događaja kako za naše skaute tako i za sve ostale Jugoslovene i Jugoslovenke.

Celokupno izdanje možete pogledati na linku Narodne biblioteke

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1939. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari