Uspeh našeg operskog pevača u Bečkoj operi 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Pre 80 godina list Pravda je pisao o različitim načinima pozdravljanja kod različitih naroda, dok je list Vreme istog dana pisao o uspehu našeg operskog pevača Stanoja Jankovića.

Kod raznih naroda širom sveta sam čin pozdravljanja se različito tumači, piše list Pravda. Gestovi koje mi koristimo u interakciji sa ljudima, kao što su  stisak ruke ili poljubac, u drugim krajevima sveta bili bi potpuno drugačije protumačeni.

Na Bliskom istoku pozdrav je mnogo složeniji. „Istočnjak se nekoliko puta pokloni došljaku i savijajući kolena zagrli i poljubi prijatelja, a pri dolasku i odlasku izgovara duži govor u kojem prijatelju želi sve dobro“, piše list.

Uspeh našeg operskog pevača u Bečkoj operi 2
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Pozdravljanje kod plemena u Juznoj Africi izgleda tako što ljudi legnu na zemlju, pruže ruke jedno drugom i njišu telima dok izgovaraju duge pozdrave.

Takođe, kod nekih naroda postoji razlika izmedju malih i velikih pozdrava. „Crnci u Kongu za „mali pozdrav“ pružaju jedno drugome ruku, a za „veliki pozdrav“ udaraju jedan drugoga po plećima“, prenosi Pravda.

Neki narodi imaju jos zanimljivije načine pozdravljanja kao što su udaranje ruku o ruku ili laktovima u rebra, dok neki poskakuju jedan pored drugog. U Tibetu se isplazi jezik, a ukoliko se radi o veoma otmenom posetiocu, onda se skine kapa i levo uvo nagne napred.

„Urođenici na Novom Zelandu pozdravljaju se međusobno paklenom drekom, koja traje četvrt sata. Strancima to izgleda strašno. Posle toga se trljaju nosevima, a pri tome stenju od zadovoljstva“, navodi se u listu.

U nekim zemljama sluge pred svog gospodara mogu da izađu jedino sa isplaženim jezikom ili tako što kleče, tapšu i zasipaju sebi prašinu u desno uvo.

Više o tome možete pročitati na sajtu Narodne biblioteke.

List Vreme istog dana piše o velikom uspehu našeg operskog pevača Stanoja Jankovića, koji je gostovao u Milanskoj skali.

Mali broj operskih pevača iz naše zemlje uspe da ode u inostranstvo i tamo napravi karijeru. U tome je, pored još nekih velikih imena, uspeo i bariton Stanoje Janković.

Uspeh našeg operskog pevača u Bečkoj operi 3
Foto: Screenshot/digitalna.nb.rs

Gospodin Janković je vrlo brzo uspeo da dobije angažman za jos dve sezone u Bečkoj državnoj operi, kao i dva gostovanja u Milanskoj skali. Ona su bila održana u decembru i Stanoje je oba puta otpevao Figara u „Seviljskom berberinu“.

Ovaj umetnik je imao veliku želju da zapeva i u prestoničkoj operi, međutim, do toga nije došlo. Kako on objašnjava, upravnik Narodnog pozorišta g. Predić mu je ponudio angažman, ali je g. Janković tada smatrao da je za njegovu karijeru najbolje da provede jedno vreme u daleko poznatijoj Bečkoj operi.

„Na ovo mi je g. Predić ponudio dvadeset gostovanja u idućoj sezoni i mi smo se u prisustvu direktora Opere i još jednog privatnog lica dogovorili da se ugovor napravi i da mi se pošalje u Beč na potpis“, kaže Stanoje Janković za ovaj list.

Ipak, gospodin Janković nikada nije dobio ovaj ugovor, iako je, kako on kaže, bio spreman da i pored materijalnih poteškoća koje bi imao, dođe i peva svojoj beogradskoj publici.

Beogradom su počele da kruže priče kako Stanoje Janković neće da peva u Beogradu jer smatra da je to previše mala pozornica za njega.

„Ovakva tvrđenja ja kategorički odbijam, jer meni nikada ništa nije bilo draže od pozorišta, publike i drugova, među kojima sam počeo svoju umetničku karijeru“, rekao je bariton g. Stanoje Janković u listu Vreme.

Celokupno izadnje može se čitati na sajtu Narodne biblioteke.

„List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.“

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari