Ušteda energije u školama 1Foto: Stefana Savić (Arhiva)

Redovni profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i član stručnog tima koji je uradio studiju „Nacionalna tipologija škola“ Milica Jovanović Popović izjavila je danas da je ovom studijom obuhvaćeno 1.900 škola i da je uočeno da su školske zgrade u relativno lošem stanju.

Ona je rekla da je veliki broj škola obnovljen, a obnova se sastojala uglavnom od zamene prozora koji ne zadovoljavaju sadašnje propise.

„Kada bi se danas škole obnavljale, ponovo bismo morali da menjamo te prozore“, rekla je Jovanović Popović na predstavljanju studije „Nacionalna tipologija škola“ koja je održana na forumu u okviru „Međunarodnog sajma o obnovljivim izvorima energije i energetksoj efikasnosti“.

Studija je urađena u okviru projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) „Energetska efikasnost u javnim zgradama“, koji se sprovodi na teritoriji cele Srbije, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Jovanović Popović je istakla da su predvideli tri različita nivoa unapređenja školskih zgrada u skladu sa evropskim kriterijumima, a to je poboljšanje za jedan razred, relativno poboljšanje svih elemenata termičkog omotača i poboljšanje sistema grejanja i rasvete.

Prema njenim rečima, cilj tipologije je da svaka škola sebe prepozna u modelu koji je definisan i da vidi šta bi trebalo da uradi da bi poboljšala energetsku klasu za jedan ili dva razreda.

U okviru studije urađeno je ukupno 13 energetskih pasoša za škole u Srbiji, a nekim školama su oni danas i uručeni.

Šef Sektora GIZ za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u Srbiji Štefan Hajek rekao je da je „najbolja energija ona koja se ne traći, koja se prištedi“, i dodao da će Nemačka uvek biti partner za energetski efikasnu Srbiju.

Prema njegovim rečima, u prethodnih deset godina nemačko Ministarstvo za saradnju i Srbija su sarađivali kada su u pitanju teme vezane za energetsku efikasnost.

„Poslednjih godina sarađujemo na temama koje su povezane sa evropskim standardima, imamo regulative vezane za energiju koje pokušavamo da sprovedmo i uvedemo u radni okvir u Srbiji i srpsko zakonodavstvo“, rekao je Hajek.

Pomoćnica ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Jovanka Atanacković rekla je da je tipologija školskih zgrada u Srbiji važna zato što pokazuje kako da se unaprede objekti u kojima deca provode mnogo vremena da bi bili udobniji, komforniji, topliji i da bi se efikasnije koristila energija.

Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stevica Deđanski rekao je da se procenjuje da se oko 60 odsto energiju koja se potroši u zgradama utroši na grejanje prostora, a ostatak na hlađenje, ventilaciju, rasvetu i ostale električne uređanje u domaćinstvu.

On je istakao da u Srbiji više od 300.000 kuća nema termo izolaciju, što ih svrstava u energetski neefikasne kuće sa prosečnom potrošnjom od 220 kilovat časova po metru kvadratnom, a evropski prosek potrošnje energije je oko 70 kilovat časova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari