Četiri igrača ostala u trci za Komercijalnu banku 1Foto: Komercijalna banka

Sutra, 10. decembra Ministarstvo finansija će otvoriti neobavezne ponude za kupovinu državnih akcija Komercijalne banke koje su stigle do 6. septembra u Kneza Miloša 20, a prema rečima ministra finansija Siniše Malog, četiri investitora su odlučila da ostanu u trci za ovu banku.

Prvobitno je rok za predaju ponuda bio 23. avgust, ali je na zahtev potencijalnih ponuđača pomeren na 6. septembar s obzirom da je određeno vreme za sastavljanje ponuda baš u avgustu kada veći deo poslovnog sveta koristi godišnje odmore.

U junu je sedam investitora predalo izjave o zainteresovanosti, ali se nije znalo ni koliki deo ni kako će biti privatizovana najveća državna i domaća banka u Srbiji. Naime, u pozivu za predaju izjava o zainteresovanosti navodi se da će predmet prodaje biti najmanje 50,1 odsto, a najviše 83,23 odsto ukupnog

broja običnih akcija. Ipak, prekjuče je Mali poručio da država neće ostati vlasnik Komercijalne banke. „Imaćemo privatnu banku, a mi ćemo iz tog vlasništva izaći. Očigledno, izlaze i međunarodne institucije“, istakao je on. Ukoliko sve neobavezujuće ponude ispune uslove, kreće se u sledeću fazu kada će ponuđači analizirati poslovanje banke, odnosno ući će u tzv. „data room“.

Država je već otkupila 6,89 odsto akcija koje su bile u rukama švedskog i nemačkog fonda za 43,7 miliona evra ili 4.447 dinara po akciji u trenutku kada je na berzi cena akcije ove banke vrednovana sa 2.854 dinara i postala većinski vlasnik banke. U rukama EBRD-a i fonda IFC (dela Svetske banke) nalazi se još 34,58 odsto akcija Komercijalne banke,a u petak je saopšteno da su tri strane postigle dogovor o tome da se 34,58 odsto akcija Komercijalne banke, koje su u vlasništvu ova dva fonda proda Republici Srbiji.

„Po okončanju transakcije, Republika Srbija će imati 83,23 odsto akcija Komercijalne banke“, navedeno je u saopštenju EBRD-a.

Iznos transakcije nije objavljen, ali ukoliko je cena po kojoj je dogovorena transakcija sa ove dve institucije ista kao i ona po kojoj su otkupljene akcije od nemačkog i švedskog fonda državu će to koštati oko 220 miliona evra, odnosno sve ukupno vlasništvo nad dodatnih 41,477 odsto akcija Komercijalne banke koštaće državu oko 263,7 miliona evra.

Investitori barataju sa cenom za Komercijalnu banku od oko 500 miliona evra ili bar tako je ocenio CEO Erste grupe Andreas Trajhl kada je na predstavljanju polugodišnjih rezultata govorio o tome zašto nisu podneli izjavu o zainteresovanosti za srpsku banku.

Iako zvanično nije objavljeno ko su kandidati za Komercijalnu od ranije, četiri konkurenta važe za najozbiljnije kandidate. To su austrijska Rajfajzen banka, slovenačka NLB banka, zatim AIK banka u vlasništvu domaćeg biznismena Miodraga Kostića, kao i konzorcijum koji čine Direktna banka čiji su vlasnici takođe domaći biznismeni Andrej Jovanović i Bojan Milovanović, američki investicioni fond Riplvud advajzors kojim upravlja Tim Kolins i grčka Eurobanka.

Rajfajzen banka važi za ozbiljnog konkurenta pre svega zbog značajnog prisustva na srpskom tržištu. Ova banka ima 7,7 odsto tržišta mereno veličinom aktive i peta je po veličini u bankarskom sektoru. Ukoliko preuzme Komercijalnu to će biti ubedljivo najveća banka na tržištu.

Najveća slovenačka banka ima zabranu akvizicija do kraja ove godine zbog obaveza prema EU, jer je primila državnu pomoć nakon finansijske krize, ali je menadžment ove banke pokazao zainteresovanost za Komercijalnu i zato što od svih bivših jugoslovenskih republika, u Srbiji ima najmanje učešće. Miodrag Kostić je od preuzimanja AIK banke krenuo u ekspanziju u bankarskom sektoru i to ne samo srpskom. AIK banka je preuzela grčku Alfa banku u Srbiji, a u Sloveniji Gorenjsku banku.

Kostić je bio i ozbiljan konkurent za treću po veličini slovenačku A banku, ali ga je na tom tenderu pobedio Apolo investicioni fond. Poslednjih par godina veliku ekspanziju u bankarstvu imaju i biznismeni Andrej Jovanović i Bojan Milovanović koji su kupovinom kragujevačke Kredi banke od slovenačke NKBM banke ušli u bankarstvo, a zatim ubrzo kupili i Findomestik i grčku Pireus banku.

Direktna je mala banka sa tek 1,5 odsto tržišnog učešća, ali nastupa zajedno sa fondom američkog biznismena Tima Kolinsa koji je prilikom prošlogodišnje posete Srbiji preneo vlastima da je zainteresovan za manjinsko vlasništvo u Komercijalnoj banci i Telekomu Srbije, kao i sa Eurobankom, jedinom grčkom bankom u Srbiji koja nije promenila vlasništvo i ima 4,5 odsto udela u srpskom bankarskom tržištu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari