Fiskalni savet: Ne mogu se povećavati plate u ovoj godini 1Foto: FoNet Aleksandar Levajković

Fiskalni savet je predstavljajući svoje mišljenje o nacrtu Fiskalne strategije za 2020. do 2022. godine, pozdravio nameru Ministarstva finansija da se drži deficita od 0,5 odsto BDP-a godišnje kao i nameru da se povećaju investicije, ali je ukazao i na neke nedostatke, među kojima je i nezavršavanje platnih razreda u javnom sektoru već pet godina.

Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta istakao je da je fiskalni prostor ograničen, da nema para za sve najave i obećanja i da bi država trebalo da na vrh prioriteta stavi investicije u infrastrukturu i smanjenje poreskih opterećenja zarada. Prema njegovoj oceni, deficit od 0,5 odsto BDP-a godišnje je dobra mera koja će omogućiti da se do 2022. javni dug smanji na 45 odsto.

– U strategiji se već nalaze neke stvari na koje smo ukazivali, kao na primer da će javne investicije biti 4,5 odsto BDP-a, ali nema strukture investicija. Ne znamo da li će i u kojoj meri to biti ulaganja u infrastrukturu, u životnu sredinu ili možda u projekte koji nemaju efekat na privredni rast. Takođe, Fiskalna strategija ne ostavlja fiskalni prostor za smanjenje doprinosa na zarade ili to čini minimalno, sa 62 na 61 odsto. Mi smo prošle godine predložili da se u ovoj godini opterećenje smanji sa 63 na 60 odsto, ali je prioritet vlade bio veći od opravdanog povećanje plata u javnom sektoru – ocenio je Petrović.

U strategiji se takođe navodi da će penzije i plate u narednim godinama pratiti privredni rast, što Fiskalni savet pozdravlja, upozoravajući da onda nema prostora za veća povećanja od toga. Penzije će od sledeće godine najverovatnije biti usklađivane po tzv. švajcarskoj formuli, polovina sa rastom zarada, a polovina sa rastom cena, a onda bi penzije u 2020. mogle porasti za oko šest odsto. Isto se odnosi i na rast plata u javnom sektoru za koje se u strategiji navodi da će biti u skladu sa privrednom snagom, što znači da bi i one sledeće godine mogle porasti za oko šest odsto.

– Za plate u javnom sektoru nije definisano, ali trebalo bi da znamo da li će Vlada da se drži onoga što piše u strategiji, a to znači da nema mesta obećanjima o povećanju plata većem od oko šest odsto. Nema prostora ni za povećanje plata u 2019. godini i to ne bi smelo da se desi. Ranijih godina povećavane su plate i penzije u novembru ili decembru, ali to ima mali efekat na ovu godinu već je to faktički povećanje za narednu godinu. Još nismo imali situaciju da se povećaju plate i pred kraj godine i opet u januaru – rekao je Petrović.

Prema oceni Fiskalnog saveta najveći ekonomski problem je nizak privredni rast. U prethodne tri godine on je iznosio 3,2 odsto godišnje, dok je u zemljama centralne i Istočne Evrope bio 4,1 odsto, pa umesto da pristižemo, mi sve više zaostajemo za državama CIE. Savet u svom mišljenju o strategiji navodi da ovaj dokument ne prepoznaje ovaj problem i daje samo parcijalna rešenja.

– Digitalna transformacija, inovativni vaučeri itd. mogu biti pomoć samo malom delu privrede. Te mere su marginalne i ne mogu značajno da utiču na privredni rast. Problem je nedovoljan iznos investicija koji trenutno iznosi 18,5 odsto BDP-a, a potrebno je da budu veće od 23 odsto BDP-a. Strategija dobro adresira deo problema privrednog rasta. Predviđa povećanje investicija sa četiri odsto BDP-a u ovoj na 4,5 odsto BDP-a u narednoj godini. Ukazuje se i na potrebu za smanjenje doprinosa na zarade, ali nema definisanih sredstava za to. Vlada treba da podstiče privredni ambijent, smanji korupciju i poveća vladavinu prava. Osim toga potrebne su reforme javnih preduzeća, pre svega EPS-a kako bi mogli da investiraju – istakao je Petrović.

On je ocenio da je bi predlog da se povećaju javne investicije na 4,5 odsto BDP-a značio dve milijarde evra investicija godišnje. Ukoliko država vrati nivo ulaganja u naoružanje na nivo od pre tri godine, to bi značilo da će se investicije u infrastrukturu povećati za 500 miliona evra. Petrović ističe da su te dve dve milijarde godišnje minimalan nivo investicija potreban za brži privredni rast, od toga 500 miliona godišnje za zaštitu životne sredine i 1,5 milijardi za infrastrukturu, puteve i železnice, ali da bi trebalo javne investicije podići na pet odsto BDP-a odnosno oko 2,3 milijarde evra godišnje.

Prema analizi Fiskalnog saveta za realizaciju tekućih i planiranih projekata u saobraćajnoj infrastrukturi potrebno je pet milijardi evra, do toga tri milijarde za železnicu, a 2,3 milijarde za puteve. Pored toga u narednih 10 do 15 godina u zaštitu životne sredine neophodno je investirati oko devet milijardi evra, od čega čak šest milijardi u sektor voda. U ulaganja u ekologiju uključene su i potrebne investicije javnih preduzeća, od čega samo EPS-a oko 800 miliona evra.

Sudeći prema fiskalnoj strategiji i uopšte ponašanju Vlade čini se da uspostavljanje platnih razreda u javnom sektoru uopšte nije među prioritetima. Naprotiv. Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta ističe da se platni razredi planiraju još od 2013. godine, ali da u praksi imamo samo urušavanje sistema kroz proizvoljna povećanja zarada po pojedinačnim ministarstvima. Tako u njegovom primeru imamo da je neki službenik, na primer računovođa u MUP-u od 2016. godine imao povećanje plate od 28,4 odsto, a zaposleni na istom poslu ali u Ministarstvu poljoprivrede je imao povećanje plate od 12,4 odsto.

– To je suprotno principu platnih razreda, odnosno da isti posao bude jednako plaćen. Od 2016. godine plate se povećavaju proizvoljno, ne postoje prioriteti i ako se odmah ne počne sa tim procesom a u 2020. plate opet budu ad hok povećane, „zacementiraće“ se loš sistem i nelogičnosti koje bi onda bilo teško ispraviti – upozorio je Vučković, napominjući da osnovicu treba povećati na nivo blizu minimalne zarade i prekinuti sa povećavanjem zarada celim ministarstvima, već ih povećavati po radnim mestima.

Prvi put po zakonu

„Ovo je prvi put od 2011. godine da je nacrt Fiskalne strategija napravljen i dostavljen Fiskalnom savetu na vreme. Mi sada dajemo mišljenje, a onda Ministarstvo finansija do oktobra treba da pripremi revidiranu strategiju u kojoj će usvojiti naše primedbe ili objasniti zašto ih ne usvaja. Sada bi trebalo da Vlada i Ministarstvo finansija urade i završni račun budžeta kako bi građani mogli da prate kako je novac iz budžeta potrošen“, rekao je Petrović na konferenciji za novinare.

Ojačati pravila

U Fiskalnoj strategiji navodi se i potreba za jačanjem fiskalnih pravila sa čime se Savet slaže, ali ukazuje i da to treba ubaciti u zakon. Nikola Altiparmakov, član Saveta kaže da bi pravila trebalo ojačati tako što bi pored sadašnjeg limita za javni dug od 45 odsto BDP-a i deficita od jedan odsto BDP-a trebalo u zakon ubaciti da kada je dug veći od 45 odsto BDP-a, deficit može biti najviše 0,5 odsto BDP-a, a kada je dug preko 55 odsto BDP-a budžet mora biti uravnotežen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari