Globalna recesija gura milione u siromaštvo 1Foto: EPA-EFE/ CRISTOBAL HERRERA

Svetska banka je u poslednjem izveštaju o globalnoj ekonomiji procenila ovogodišnji pad privredne aktivnosti celog sveta na 5,2 odsto, što je najveći ekonomski šok još od Drugog svetskog rata.

Pad dohotka po stanovniku će bez sumnje milione ljudi u manje razvijenim zemljama baciti u siromaštvo.

Za nas je dobra vest da konačno jedna kriza ne pogađa naš region najviše.

Zapadni Balkan kako Svetska banka krsti Srbiju, BiH, CG, S. Makedoniju i Albaniju će ove godine zabeležiti smanjenje privredne aktivnosti za 3,2 odsto, gde je Srbiji prognoziran pad od 2,5 odsto.

Za narednu godinu Svetska banka za naš region prognozira oporavak od prosečno 4,6 odsto, što znači da bi recesija u našem regionu, pa i u Srbiji bila u obliku slova V.

Nažalost, u izveštaju SB se navodi da su rizici izrazito negativni, odnosno značajne su šanse da u stvarnosti rezultati budu lošiji od prognoziranih.

Ovo će pre svega zavisiti od evropske ekonomije.

Statistička agencija Evropske unije juče je objavila revidirane ocene rasta BDP-a u 2020. godine pa je pad evrozone smanjen sa 3,8 na 3,6 odsto, dok je ekonomija cele EU smanjena za 3,2 odsto u odnosu na prethodno tromesečje.

Gledano na godišnjem nivou, pad je nešto manji i iznosio je 3,1 odsto za evrozonu i 2,6 odsto za EU. Najveći rast imala je Irska 4,5 odsto, a najveći pad Italija (5,4 odsto) i Francuska (pet odsto).

Ministar finansija Siniša Mali iskoristio je ovu priliku juče da obavesti građane da „su još jednom potvrđeni odlični ekonomski rezultati koji su postignuti u našoj zemlji, s obzirom na to da je prema ažuriranim podacima statističke službe Evrostat, Srbija po međugodišnjem rastu bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu na prvoj poziciji, među 38 evropskih ekonomija“, nakon što je Republički zavod Srbije objavio nedavno da je rast BDP-a u prvom tromesečju iznosio pet odsto.

Snažan rast u prvom tromesečju, u jednom delu posledica i manje osnovice prošle godine, ohrabrio je naše zvaničnike da prognoziraju da ove godine možemo da izbegnemo uopšte privredni pad.

Ovo će prema svim analizama zavisiti pre svega od toga kako će se oporavljati Evropska unija, a pre svega Nemačka i Italija kao naši najveći trgovinski partneri.

A stvari tamo ne izgledaju baš sjajno. Već prošle godine evrozona se klackala na ivici recesije, da bi konačno u prvom tromesečju bio zabeležen dubok pad.

Tehnički gledano za recesiju su potrebna dva uzastopna kvartala sa smanjenjem BDP-a, ali sva je prilika da je drugo tromesečje, kada je i bio najveći talas epidemije i kada su zemlje bukvalno zatvorene, biti još lošije nego prvo.

Procene Evropske komisije su da će ekonomija Evropske unije biti smanjena ove godine za užasnih 7,4 odsto, umesto da poraste 1,2 odsto koliko je planirano pre pandemije.

Koliko je ovo veliki šok pokazuje i poređenje sa svetskom finansijskom krizom, tzv. Velikom recesijom, kada je 2009. godine BDP EU pao za 4,5 odsto.

Francuska Centralna banka ocenila je da će se BDP Francuske vratiti na pretkrizni nivo tek za dve godine, pošto se ove godine predviđa pad od 10,3 odsto, da bi naredne godine krenuo oporavak sa 6,9 odsto i 2022. sa 3,9 odsto.

Ipak, sve više ekonomista ozbiljno sumnja u tzv. V oporavak, već mnogo pesimističnije vidi kretanje evropske ekonomije u obliku slova U, a oni najpesismističniji kao slovo L.

U Holandiji očekuju najveći pad BDP-a u poslednjih 100 godina, ali glavno pitanje je šta će biti sa motorom evropske privrede, pre svega industrije – Nemačkom. BDP Nemačke je u prvom tromesečju pao za 2,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a projekcije su da će pasti za 6,3 odsto u celoj 2020.

Nemački izvoz koji iz godine u godinu beleži spoljnotrgovinske suficite sada isparava.

U aprilu je izvoz smanjen za 24 odsto u odnosu na prethodni mesec, a u martu je već zabeležen pad od 11,7 odsto.

Istovremeno i uvoz beleži drastičan pad od 16,5 odsto. Ovo je učinilo da impresivni suficit Nemačke nestane za samo dva meseca.

U toku svetske finansijske krize izvoz Nemačke je za pet meseci smanjen za ukupno 26 odsto. U kovid 19 krizi 2020. godine za isti rezultat bio je potreban samo jedan mesec.

Glavno pitanje je da li će potrošnja koju su Evropljani prisilno smanjili tokom proleća buknuti na leto kada se sve rampe za kretanje podignu.

Naravno pitanje je i šta će biti u velikim svetskim ekonomijama u koje odlaze evropski proizvodi. A najveća, američka je nakon najdužeg perioda neprekinutog rasta u istoriji, nakon skoro 11 godina odnosno 128 meseci je i tehnički u recesiji.

Ovo je pre dva dana potvrdila Nacionalna kancelarija za ekonomska istraživanja (NBER) čiji kriterijum za recesiju je da se privredna aktivnost smanjuje nekoliko meseci.

Dok je recimo u prvom tromesečju u EU nezaposlenost povećana za 0,1 odsto ili 200.000 ljudi, u SAD je u martu i aprilu bez posla ostalo 22 miliona ljudi.

Rast nezapsolenosti bez presedana došao je kao posledica pada BDP-a u prvom tromesečju od 1,3 odsto međugodišnje.

Prema NBER vrhunac zapsolenosti i privredne aktivnosti dostignut je u februaru, ali samo nekoliko nedelja Kovid krize u martu je dovelo do pada ekonomske aktivnosti u celom prvom kvartalu.

Budžetska kancelarija kongresa predviđa pad BDP-a u drugom tromesečju od 11 odsto (projektovano na celu godinu to je pad od čak 38 odsto), a takođe predviđaju i da će 26 miliona ljudi manje biti zaposleno nego u februaru 2020. godine kada je dostignut vrhunac. Što se tiče zaposlenosti u maju se beleži oporavak pošto je 2,5 miliona ljudi našlo posao.

U januaru ili februaru delovalo je da će Kina ove godine povući celu svetsku ekonomiju na dole, ali su se stvari preokrenule.

Ipak udarac virusa za drugu svetsku ekonomiju bio je snažan. U anketi u aprilu procenjeno je da će BDP Kine u 2020. porasti za svega 1,8 odsto, nakon što je u prvom tromesečju zabeležio pad od 6,8 odsto.

Kineska industrija se nakon oštrog pada u prvom kvartalu, u aprilu vratila u pozitivnu zonu. Međutim, motor kineskog rasta već decenijama je izvoz, a on je najviše pogođen krizom izazvanom pandemijom. Zatvorene granice značile su pad izvoza Kine u prva četiri meseca za 6,4 odsto, a uvoza za 3,2 odsto. I dalje Kinezi prave višak u razmeni sa svetom.

Zdravstveni, politički rizici na kraju će opredeliti da li će i kada svetska ekonomija krenuti u oporavak od ove iznenadne i najoštrije krize još od Drugog svetskog rata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari