Investicija koja više šteti nego koristi? 1Foto: EPA/ KOCA SULEJMANOVIC

Iako je prema najavama izgradnja toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd već trebalo da počne, ne samo da se to nije dogodilo već još uvek nije poznato kada bi radovi uopšte mogli da startuju.

Podsećanja radi, tadašnji gradonačelnik Beograda a sadašnji ministar finansija Srbije Siniša Mali je nakon što je na samitu Kine i zemalja centralne i istočne Evrope održanom u Budimpešti u novembru 2017. godine potpisao ugovor o izgradnji toplodalekovoda Obrenovac – Novi Beograd izjavio da očekuje da će radovi na tom poslu početi krajem 2018. godine.

Do toga ipak nije došlo pa se kasnije u nekim medijima pojavila informacija da će izgradnja početi ove godine, međutim do danas se to nije desilo. Ministar energetike Srbije Aleksandar Antić je pak ovih dana govoreći o tom projektu naglasio da je za njegovu realizaciju potpisan komercijalni ugovor sa kineskim partnerom i da je sada sve u rukama Kineza.

Ugovor o izgradnji toplodalekovoda Mali je 2017. potpisao sa predstavnikom kompanije PCCC Jangom Fenom. Toplodalekovod bi trebalo da bude dugačak 26 kilometara dok je ugovor za njegovu izgradnju vredan 190 miliona evra.

Korišćenjem tople vode iz Termoelektrane „Nikola Tesla“ za grejanje Novog Beograda godišnje bi se uštedelo 43 miliona evra na uvozu gasa koji koristi javno komunalno preduzeće „Beogradske toplane“ za sistem daljinskog grejanja. Taj toplodalekovod je počeo da se gradi 1995. godine, ali je dve godine kasnije izgradnja zaustavljena jer je projekat proglašen neisplativim. Cevi su izvađene, a kanali zatrpani 2002. godine.

Jedan od razloga što se izgradnja toplodalekovoda Obrenovac – Beograd ne odvija onom brzinom kako je predviđeno jeste i to što je za ovaj proces toplifikacije potrebno obaviti i određene zahvate u TENT-u, odnosno uložiti oko 20 miliona evra u blokove A3, A4, A5 i A6.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu LJubodrag Savić kaže za Danas da je problem u tome što srpski zvaničnici veoma često olako daju izjave kada je reč o ovakvim projektima samo da bi ispalo da nešto rade. Shodno tome daju izjave ne ulazeći u to da li su one ostvarive ili ne, navodi naš sagovornik.

– Ako se ovaj projekat sagleda iz ugla da bi se njegovim realizovanjem obezbedila toplifikacija Novog Beograda a da topla voda koja se proizvodi u TENT-u ne bi propadala tako što se izliva u reku, onda je on svakako dobra stvar. Međutim treba znati da je reč o staroj ideji, da je izgradnja toplodalekovoda o kome govorimo počela sredinom devedesetih, da bi potom bila prekinuta. Sada se posle dugog niza godina taj projekat ponovo vraća u etar. Nadležni u Srbiji olako kreću u ovakve projekte, ali isto tako olako od njih odustaju. Smatram da je u ovom slučaju potrebna dobra analiza o benefitima realizacije – ističe Savić.

Vojislav Vuletić, generalni sekretar Udruženja za gas Srbije, slaže se da nadležni dobro treba da sagledaju da li se više gubi nego što se dobija izgradnjom tog toplodalekovoda.

– Treba naglasiti da su radovi već dva puta prekidani zbog neisplativosti. Prvi put 1997. a drugi put 2002. godine. Drugim rečima, studija izvodljivosti koja je tada urađena, pokazala je da s obzirom da bi se toplotna energija dobijala iz Termoelektrane „Nikola Tesla“, time bi se istovremeno smanjile količine struje koju ta elektrana proizvodi i to za 160 megavata, što bi se direktno odrazilo na manju proizvodnju struje – ističe naš sagovornik. Prema njegovim rečima, u slučaju izgradnje ovog toplodalekovoda Srbija bi se našla u situaciji da ima manjak proizvedene struje, što znači da bi morala nedostajuće količine da uvozi iz inostranstva ili da sagradi novu termoelektranu, što predstavlja veliku i skupu investiciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari