Još jedna brana za proizvođače GMO 1Foto: Fonet/ Aleksandar Koković

Sačuvajmo deci zemlju naših predaka bez GMO, poruka je javnog skupa u pokretu, koji je u organizaciji Društvo srpskih domaćina, Savez poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije i UG „Zdrava Srbija“ i „Ko nam truje decu“, održan prošlog vikenda u više gradova Srbije.

Jedan od inicijatora ovog skupa, čiji je cilj da se spreči upotreba genetski modifikovanih semena i hrane, profesor Miladin Ševarlić – narodni poslanik, kaže za Danas da se više od 90 odsto građana Srbije izjasnilo protiv upotrebe GMO i da je potrebno da se volja naroda potvrdi na referendumu.

– Nažalost, krovnu deklaraciju sa tekstom koja je usvojena u 136 gradova i opština, Skupština Srbije, već godinu dana, odbija da stavi na dnevni red iako 223, od ukupno 250, poslanika stanuje na teritoriji opština koje su usvojile deklaraciju. Za razliku od drugih država, u kojima se poštuje ustavna kategorija referenduma, srpski parlament nikada nije razmatrao tu inicijativu, uprkos činjenici da je prikupljeno više od 30.000 potpisa građana koji podržavaju taj stav – komentariše za Danas Ševarlić.

Prema njegovim rečima, najveći profit donosi genetski modifikovano seme jer se naplaćuju licencna prava.

– Proizvođači GMO tvrde da je reč o prirodnom organizmu kojeg, inače, u tom obliku nema u prirodi, a nastaje besplatnim preuzimanjem gena iz jedne, prirodne vrste organizama i njegovim ubacivanjem u genome drugih vrsta organizama. I sad se tu, najpre, suočavamo sa etičkim problemom, jer ako su to prirodni organizmi otkuda im pravo da ih naplaćuju. Drugi problem je ekološki, s obzirom na to da se primenom GMO useva uništava bogatstvo raspoloživih sorti i hibrida, dobijenih u klasičnom procesu oplemenjivanja, čime se dodatno uništava biodiverzitet – tvrdi profesor Ševarlić i dodaje da je u ovom trenutku pet najznačajnijih GMO modifikovanih useva zasejano na oko 11 odsto ukupno obradivih površina.

Genetski modifikovani usevi, a najviše su zastupljeni industrijske i krmne biljke – kukuruz, soja, pamuk, uljana repica i krompir, koji se sada uzgajaju na oko 180 miliona hektara (najviše u SAD, Kanadi, Kini, Južnoj Americi), zakonom su zabranjeni u Srbiji. Ako je suditi prema izjavi Gorana Bekavca, iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, i člana Stručnog saveta za biološku sigurnost Ministarstva poljoprivrede, promene zakona neće biti.

– U ovom momentu mi smo GMO slobodna država. Aktuelni zakon o GMO je jasan, strogo zabranjuje gajenje genetski modifikovanih organizama. Ako gledamo širi kontekst i agronomske aspekte, genetski modifikovana semena nemaju prednost nad domaćim hibridima, niti bi donela benefite domaćim proizvođačima. Tvrdim da nijedan GMO kukuruz nije u prednosti nad domaćim sortama. Prednost se, možda, ogleda samo u lakoći suzbijanja korova, ili u smanjenju posledica delovanja insekata, ali to su skromni benefiti u odnosu ono što bi ograničilo takvu proizvodnju. Recimo, GMO kukuruz ne bi mogao da se izvozi tek tako – objašnjava za Danas Bekavac.

Srbija je, inače, jedna od retkih zemalja koja je zakonom iz 2009. godine zabranila uvoz, uzgoj i preradu proizvoda od GMO što joj obezbeđuje prednost na međunarodnom tržištu poljoprivredno-prehrambene robe. U prilog tome svedoči i podatak da je drugi izvoznik soje u Evropi koja nije genetički modifikovana i deseti izvoznik nemodifikovanog kukuruza u svetu. Osim toga, značajni smo izvoznik kvalitetnog semena, koje nije genetski modifikovano.

Argumenti protiv

– Imamo odličan sortiment, odnosno hibride kukuruza različite vegetacije i namene. Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu ima i ultra hibride koji su otporni na focus ultra i dobro su rešenje za korove, i to uprkos činjenici da nisu GMO. Registrovani su kod nas i u Evropi. Zato je pravo pitanje, kome su potrebni genetski modifikovani organizmi, utoliko pre što naši proizvođači nemaju toliko problema sa plamencem i kukuruznom zlaticom (diabrotica), koje rešavaju plodoredom. Do sada nije napravljen GMO hibrid kukuruza koji povećava prinos zrna, već samo njegova svojstva. Takođe, najskuplji hibridi kukuruza u Americi koštaju i do 400 dolara po hektaru što, takođe, ne odgovara domaćim proizvođačima – komentariše za Danas Goran Bekavac, stručnjak u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, i član Stručnog saveta za biološku sigurnost Ministarstva poljoprivrede.

Šteta od minimum dve milijarde evra

– Ukoliko bi se dozvolio slobodan uvoz i prodaja GMO Srbija bi, čak i pored niske kupovne moći potrošača, pretrpela štetu od minimum dve milijarde evra i u narednom periodu bi se šteta stalno uvećavala. O zdravstveno prehrambenim, etičkim i ekološkim posledicama da ne govorimo. Potom bi usledila proizvodnja GMO koji bi preplavili tržište hrane. U početku bi se ti proizvodi plasirali po nelojalno niskim cenama, što je provereni recept za osvajanje tržišta i potiskivanje domaćih proizvođača konvencionalnih proizvoda. Iskustvo govori da tamo gde uđe Svetska banka, brzo dolazi do akvizicije velikih prehrambenih sistema – upozorava profesor Miladin Ševarlić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari