Mihajlović: Izmene i dopune Zakona krajnji korak borbe sa divljom gradnjom 1Foto: MGSI

Usvojene izmene i dopune zakona o ozakonjenju objekata, kada stupe na snagu 6. novembra, predstavljaće krajnji korak borbe sa divljom gradnjom, a prvi put je dat rok od pet godina za završetak tog procesa, ocenila je danas ministarka građevine, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.

Ona je, na konferenciji za novinare povodom početka primene tog zakona, istakla da je na lokalnim samoupravama da zakon sprovedu od početka do kraja, jer im daje mogućnost da nezakonito izgrađene objekte ruše odmah po donošenju drugostepenog rešenja.

Mihajlović je rekla da je od decembra 2015. godine, kad je zakon donet, izdato 183.000 rešenja o ozakonjenju, a od taksi za taj proces dobijene su 3,9 milijarde dinara.

Prema njenom mišljenju, ukoliko u narednih nekoliko godina uspe da se ozakoni 80 odsto nelegalnih objekata, država bi od tog mogla da dobije 40 milijardi dinara.

Mihajlović je navela da je Ministarstvo u prethodnom periodu srušilo 78 objekata u parkovima prirode, jer su za to nadležni, a sve u skladu sa zakonom i procedurama, dok je za određeni broj inspekcija sprovela procedure i sada se čekaju ostala ministarstva.

Upitana ko je odgovoran što Srbija nije napredovala, nego nazadovala na Duing biznis listi, ona je odgovorila da je „uvek Vlada adresa“, i kad je nešto dobro i kad nije, ali da nije loše ni biti među 50 privreda sveta.

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić konstatovao je da će izmene zakona pomoći pre svega gradu da problem nelegalne gradnje, koji postoji decenijama unazad, konačno reši.

Po stupanju zakona na snagu sve opštinske građevinske inspekcije preći će na nivo grada, najavio je on.

Vesić je precizirao i da će uslediti izmene Statuta Beograda, kojima će se nadležnost za ozakonjenje objekata do 300 metara kvadratnih vratiti u nadležnost gradskih, a do 800 kvadrata prigradskih opština, više neće biti centralizovano kao do sada.

U Beogradu je podneto 270.000 zahteva za ozakonjenje, a na pitanje da li će se rušiti bespravno sagrađeni objekti u koritu Save na Novom Beogradu, Vesić je naglasio da je zakon isti za sve, ali da smatra da „Savski nasip nije najveći problem u Beogradu“.

Kako je objasnio, svi koji su tako sagradili kuće, a to je učinjeno u vreme nekih bivših vlasti, „imaju neke potvrde koje su dobijali od grada, Srbijavoda, Beograd voda“, tako da „ti objekti, nažalost, nisu izgrađeni potpuno bespravno“.

Zakon će važiti za sve, to apsolutno nije sporno, ali nije jednostavno to rešiti, rekao je Vesić, koji nije mogao da precizira koliko je nelegalnih objekata u Beogradu srušeno u protekle tri godine, sa objašnjenjem da će to dostaviti naknadno.

Direktor Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) Borko Drašković je ukazao da će izmene i dopune zakona onemogućiti prodaju nelegalno sagrađenih objekata, ili njihovo stavljanje pod hipoteku sve dok se oni ne ozakone.

Mehanizam predviđa da lokalne samouprave prosleđuju RGZ zahteve da se stavi zabeležba o zabrani prometa dok se ne završi proces ozakonjenja, objasnio je Drašković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari