Milijarde investicija priprema za izbore 1Foto: Beta/Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

U subotu su predsednica Vlade i predsednik republike predstavili plan „Srbija 2025“ prema kome će u narednih pet godina država uložiti 14 milijardi evra.

Ovo zvanično predstavljanje je kruna višemesečnih najava u kojima je predsednik „odokativno“ govorio o projektima i iznosima, ali ni posle zvaničnog predstavljanja plana na internet prezentacijama Vlade Srbije ili Predsedništva ne može se naći nikakav dokument na ovu temu. 

Od ovih 14 milijardi najveći deo novca biće izdvojen za infrastrukturne projekte, oko devet milijardi. Aleksandar Vučić, predsednik RS je rekao da će za putnu infrastrukturu biti izdvojeno ukupno 5,078 milijardi evra gde će se naći veliki projekti ranije planirani, poput Moravskog koridora, autoputa „Vožd Karađorđe“, ali je najavio i brzi put Sombor-Kula-Vrbas-Bečej-Novo Miloševo-Kikinda koji bi trebalo da poveže severoistočni i severozapadni deo države. U narednih pet godina će se prema Vučićevim rečima graditi i auto-put Beograd-Zrenjanin, kao i put Novi Sad-Zrenjanin.

U železničku infrastrukturu planira se ulaganje od 3,5 milijarde evra. Tu je uključen i trošak izgradnje beogradskog metroa od 1,3 milijarde evra, kao i gradnja pruge Beograd-Budimpešta. Vučić je rekao da je za deonicu rekonstrukcije pruge Novi Sad-Subotica već izdvojeno 800 miliona evra, dok je za prugu Beograd-Niš obezbeđeno 200 miliona evra. Transportni deo plana obuhvata i ulaganje 274 miliona evra u vodni saobraćaj, od čega najviše u proširenje luka Prahovo, Bogojevo, Sremska Mitrovica, zatim za izgradnju nove luke u Beogradu, i investicije u Luku Novi Sad i luku u Smederevu.

Za poljoprivredu će biti izdvojeno 300 miliona evra preko budžeta, a taj iznos biće podeljen za navodnjavanje 86 miliona evra, za komasaciju 70 miliona, dok će 50 miliona evra biti izdvojeno za traktore za poljoprivrednike. U narednih pet godina biće uloženo i 200 miliona evra u turizam, odnosno u banje, sportske centre, planinske ski centre, arheološke lokalitete itd.

Za energetiku je s obzirom na kapitalnu intenzivnost ovog sektora planirano samo oko 500 miliona evra u ovom periodu i to pre svega za dodatne kapacitete skladištenja gasa, za izgradnju novog bloka termoelektrane Kolubara B u Kaleniću i izgradnju gasne mreže.

Za komunalnu infrastrukturu, odnosno vodovod i kanalizaciju Vučić je rekao da će biti izdvojeno milijardu evra. Pre nekoliko meseci Vučić je govoreći o NIP-u najavio da će svako mesto dobiti kanalizaciju i da će za to biti potrošeno tri milijarde evra (ovde nisu uračunati projekti u Beogradu).

Za zdravstvo će biti izdvojeno 600 miliona evra preko onoga što se izdvaja iz budžeta, a to je više od 3,3 milijarde evra kako je istakao Vučić: 950 miliona evra za plate, a 2,3 milijarde za troškove zdravstvene zaštite.

Za podršku mladima kako bi ostali u zemlji biće izdvojeno ukupno 700 miliona evra. Oko 500 miliona će biti namenjeno raznim programima kako je on istakao, a 200 miliona evra za povećanje finansijskih davanja za novorođenu decu, povećanje subvencija za vrtiće, zatim za biomedicinski potpomognutu oplodnju, savetovanje o reproduktivnom zdravlju mladih, za zaštitu i prevenciju dece obolele od autizma…

Pomenute su investicije u sport, nacionalni stadion i još osam drugih stadiona u Srbiji, dvorane, bazene i sportske centre, ali bez iznosa.

Zanimljivo je da je pre desetak godina već postojao sličan plan, sličnog naziva „Srbija 2020“. Tada je Vlada Mirka Cvetkovića sastavila desetogodišnju strategiju koja je u tom trenutku delovala bajkovito i naišla na ozbiljne kritike javnosti. Na sledećim izborima promenila se vlast.

Što se tiče ovog plana, najčešće zamerke su da služi u predizbornu svrhu. Transparentnost Srbija ističe da se ne može naći podatak čiji je ovo program niti se može naći sam dokument.

„Iako je navodno reč o programu koji predviđa 14 milijardi ulaganja u narednih pet godina, od čega devet u infrastrukturu, program pod tim nazivom se uopšte ne pominje u budžetu Srbije za sledeću godinu koji je usvojen pre svega mesec dana, kao ni u Fiskalnoj strategiji koja daje projekcije za naredne tri godine. „Srbija 2025“ ne može biti program rada Vlade, jer mandat aktuelnom sazivu ističe u proleće 2020. To nije ni program u smislu Zakona o planskom sistemu, jer se takvi programi usvajaju na period od tri godine, i to, radi razrade jednog dela nekog opštijeg planskog dokumenta. U izveštajima se ne pominje ni jedna strategija koju bi ovaj program razrađivao. Iako je predstavljen kao „plan investicionih projekata“, ovaj program nije ni „investicioni plan“, jer se takav plan donosi na period od sedam, a ne pet godina“, navodi se u saopštenju Transparentnosti uz komentar da će biti daleko veći problem ako se ispostavi da je u stvari reč o programu čija će se promocija koristiti u predstojećoj izbornoj kampanji.

Za profesora na Ekonomskom fakultetu Milojka Arsića pitanje je i kako će se ti projekti finansirati.

„Pitanje je u kojoj meri će se finansirati iz zaduženja, a u kojoj iz poreza. Ako bi se finansirali iz kredita onda bi to povećalo javni dug i apsolutno i u odnosu na BDP. Čak i ako bi imali godišnji rast BDP-a od 2,5 milijardi evra opet bi se povećavao udeo duga u njemu“, napominje on. Uz to Arsić ističe i da je potrebno ne samo da opšti dokument bude objavljen već i da budu urađene studije izvodljivosti svih velikih projekata pojedinačno.

„Na primer, da se vidi koliki će biti saobraćaj na putevima koji se grade i koliko su projekti direktno i indirektno opravdani. S obzirom na veliki broj projekata i kratak rok u kom su predstavljeni male su šanse da su sve analize urađene. Što se tiče komunalne infrastrukture ako država ulaže iz budžeta milijardu evra uz najmanje tolika ulaganja lokalnih samouprava i donacije iz EU fondova onda to nije malo para“, napominje Arsić.

Osim onog čega ima, zanimljivo je i ono čega nema u predstavljanju programa „Srbija 2025“. Naime nigde se ne spominje ulaganje u zaštitu životne sredine, što je recimo Fiskalni savet stavio kao prioritet za povećanje kvaliteta života stanovništva. Ovde bi se mogla računati izgradnja vodovoda i kanalizacije, ali verovatno nisu računate ni investicije javnih preduzeća poput EPS i privatnih poput Bora, na kojima bi država morala da insistira.

Milan Kovačević, konsultant za investicije ima utisak da je sve ovo u funkciji narednih izbora.

„Nije precizno navedeno za šta će se trošiti novac. Meni deluje i kao rasipanje para. Recimo za nacionalni stadion 250 miliona evra i još uz to osam stadiona. Trebalo je da čujemo petogodišnji plan sa projektovanim privrednim rastom i koliko će ljudi otići iz zemlje. I odakle će se finansirati investicije pošto domaća štednja ne postoji. Nema objašnjenja zašto investicije u infrastrukturu, a ne investicije u industriju itd.“, napominje Kovačević.

Prosečna plata 900 evra nerealno obećanje

Vučić je  na predstavljanju programa naveo projekciju da će 2025. godine prosečna plata iznositi 900 evra, a penzija 430 do 440 evra. Podsećanja radi prema ranijim obećanjima prosečna plata je trebalo 2017. da bude 500 evra, da bi bila dostignuta u januaru sledeće godine (kako se najavljuje). Sada se već postavlja novi cilj prema kom bi prosečna plata trebalo da raste skoro 12 odsto godišnje narednih pet godina. Milojko Arsić ističe da bi dobar rezultat bio i da plate budu 700 evra, a rast plata od preko 11 odsto godišnje bi doveo do velikih spoljnih neravnoteža.

„Ako bi produktivnost rasla 11 odsto godišnje, BDP bi morao 13 odsto, jer će biti i rasta zaposlenosti. To nije realno“, ocenjuje Arsić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari