Porezi i parafiskali najveći problem za privredu 1Foto: Pixabay/stevepb

U odnosu na 2013. godinu transparentnost i predvidljivost u poslovanju su poboljšani, ali u odnosu na 2017. godini poslovni ambijent se u nizu indikatora pogoršava, pokazuje anketa 1.000 preduzeća 2019. u okviru USAID projekta saradnje za ekonomski razvoj.

U anketi u kojoj je učestvovalo više od 1.000 preduzeća 27 odsto njih je ocenilo da su se transparentnost i predvidivost u poslovanju popravili što je napredak sa 14 odsto iz 2017, dok je 28 odsto preduzeća odgovorilo da se ne slaže sa tom ocenom. Kada se radi o regulatornom opterećenju privrede raste broj preduzeća koji smatra da je smanjeno opterećenje, ali i dalje 42 odsto njih kaže da ono nije smanjeno. Kako se navodi u analizi to ukazuje na potrebu da državne institucije i sudovi obezbede ispravnu i doslednu primenu novih propisa koji su i doneti da bi se pojednostavile procedure. U poslednjih pet godina negativne ocene sudskih procedura i pravila su se smanjivale, ali ove godine je negativno ocenilo rad sudova 29 odsto u odnosu na 25 odsto ispitanih preduzeća 2017. godine.

Odgovarajući na pitanje da li su više ili manje vremena i novca potrošili na poslove u vezi sa poštovanjem propisa raste broj preduzeća koje je borba sa birokratijom više koštala nego ranije, ali je sve više i onih koji tvrde da su potrošili manje vremena na to.

Kao najvažnije faktore koji utiču na rad preduzeća privrednici su izdvojili poreze i parafiskalne namete. Tako na listi faktora sa najnegativnijim uticajem na poslovanje parafiskalni nameti su drugi, porezi i doprinosi na zarade na 3. mestu, a porez na dobit na četvrtom. Porez na imovinu je na šestom mestu, a porezi i doprinosi koje plaćaju preduzetnici na devetom, dok je na 10. mestu stopa PDV-a. Najveće opterećenje za privredu (za 56 odsto preduzeća) su lokalni i republički porezi, ekološki porezi, opštinski porezi, naknade za uređenje zemljišta i naknade za vode. Na pitanje šta ih je podstaklo da ograniče zapošljavanje radnika u poslednjih 12 meseci ispitanici kao drugi značajan faktor naveli su poreze i doprinose na zarade.

Na pitanje kako povećati naplatu poreza 75 odsto firmi smatra da treba smanjiti poreze, dok je za 37 odsto rešenje učestalija i stroža poreska kontrola.

Inspekcijski nadzor je jedna od stavki čiji se uticaj na poslovanje najviše smanjio, sa 27 odsto 2014. na 14 odsto ove godine. Takođe, smanjen je i uticaj propisa koji se tiču zaposlenih kao posledica liberalnijeg zakona o radu, a takođe beleži se napredak u spoljnotrgovinskim procedurama. Međutim, monopol kao otežavajuća okolnost za poslovanje vraća se na nivo iz 2016. godine kada je za 40 odsto ispitanih to bio problem.

Posebno zanimljivi su rezultati ankete u delu koji se odnosi na saradnju preduzeća sa javnim sektorom. U prvoj anketi 2013. godine od 32 odsto preduzeća koja su radila sa javnim sektorom 57 odsto je ostvarivalo do 10 odsto prihoda od ovih poslova. Ove godine od 26 odsto preduzeća koja rade sa državom, 18 odsto je ostvarivalo u ovim poslovima, odnosno na javnim nabavkama preko 30 odsto svojih prihoda. Prosečan broj firmi koje se prijave na jedan konkurs za javne nabavke je bio najmanji u poslednjih pet godina (prema podacima iz 2018.) i iznosio je 2,5 ponuđača.

U pogledu faktora koji utiču na dobijanje javnih tendera, i dalje je na prvom mestu finansijska ponuda, ali je više ispitanika ove godine označilo stručnost kao bitan kriterijum za dobijanje konkursa. Ipak, broj onih koji ocenjuju da povezanost sa političkim partijama, davanje mita članovima tenderskih komisija i privatne veze utiču na javne nabavke blago je porastao 2019. u poređenju sa 2017. godinom, navodi se u rezultatima ankete.

Od 2014. do 2017. godine zabeležen je značajan rast optimizma domaćih privrednika i u pogledu očekivanja o rastu broja zaposlenih, ukupnih prihoda i neto dobiti. Međutim, u 2019. u odnosu na 2017. broj preduzeća koja očekuju smanjenje broja zaposlenih se povećao sa 10 na 12 odsto, dok je broj preduzeća koji očekuju dodatno zapošljavanje ostao isti kao pre dve godine na 24 odsto.

Još drastičniji je rast ispitanih koji očekuju pad ukupnih prihoda sa 13 na 17 odsto, mada je za jedan procentni poen povećan i broj onih koji očekuju rast prihoda sa 35 na 36 odsto. Broj preduzeća koja očekuju pad neto dobiti je takođe povećan i to za pet procentnih poena, sa 13 na 18 odsto, dok 35 odsto preduzeća očekuje rast dobiti u narednom periodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari