Ko je pobedio?

Ostavite komentar


  1. Тешко да се аутор упознао са делањем Љотића и Недића осим преко званичне, комунистичке, интерпретације њиховог дела. Дозволити себи оволику пљувачину и изругивање, уличарско, о људима који су Србију очували овакву каква јесте у веома тешким временима. Исказујући свој жал за комунистима који би сатрли Србију да не беше Недића и Љотића. Дизање некаквог устанка против Хитлера је била сулуда идеја коју сада хвали аутор чланка. Називајући Љотића и ЗБОР фашистима, показује да је аутор стицао сазнања о њима из црвене историографије. Жалосно!!!

    1. Čiji su ono članovi bili koji su streljali decu u Kragujevcu 1941.godine?

      1. Kako to „Исказујући свој жал за комунистима који би сатрли Србију да не беше Недића и Љотића. „?
        Pa zar nisu komunisti došli na vlast 1945?Uprkos Nediću i Ljotiću,ili zahvaljujući baš njima!
        Iz koje istorije sve Vi učili o tim događajima?

  2. Bravo, bravo za istinu u ovom tekstu
    Sad bar znamo gde su nas svrstali za ove 34 god., i sta nas ceka na poklic sa ove strane

  3. 1) da li je antifasisticki bio sporazum Ribentrop – Molotov?
    2) komadanje Poljske izmedju saveznika, Nemacke i SSSR?
    3) KPJ je mrzela i ogovarala Jugoslaviju, do 1943, nazivala je „versajskom“. To u redu?
    4) KPJ je podrzavala napad SSSR na Finsku, balticke republike i Poljsku. U redu ili nije?
    5) uoci rata, Broz i komunisti nisu priznavali sudove, ni drzavu. U redu borba protiv vladavine prava i pozitivnih propisa? Ili samo kad komunisti nisu na vlasti? A kad uspostave diktaturu, onda se strogo postuje „pravna drzava“?

  4. Kasno je za odbranu antifasizma. Puzajuci fasizam se zahuktao i ne zna se gde ce se zaustaviti. Umesto verbalne odbrane vreme j za Po sumama i gorama nase zemlje ponosne i Partizan sam tim se dicim!

  5. Olako Srbi koriste reč fašizam,tako da je prilično izgubila na težini i definiciji.Bilo kako bilo,on je tu,sada se već i ne skriva iza maske nacionalizma,već se pokazuje u svom čistom obliku.Kao i uvek,fašizam koristi trenutne društvene i ekonomske okolnosti,tako da je Srbija trenutno idealna.Ljudi,trgnite se,da se ne bi probudili u Orvelovoj „1984“.

  6. U toku rata 1941-1945. Srbija kao država nije ni postojala. Njena teritorija bila je okupirana od fašističkih osvajača. Ali u toku te okupacije nastale su dve ratne Srbije. Jedna je bila fašističko-kolaboracionistička sa brojnim saradnicima u funkciji fašističkih okupatora i njegovih potreba, i druga partizanska patriotsko-oslobodilačka, antifašistička koja se bori za oslobođenje Srbije od fašističkih okupatora i srpskih saradnika okupatora.
    Svaka od ove dve Srbije ima svoju istoriju.To su dve suprotstavljene i neprijateljske Srbije. Njih dve su bile istorijski razlaz do uništenja u sukobu. Obe ove dve Srbije su pobedom patriotske oslobodilačke antifašističke Srbije završile svoje postojanje, a oslobodilačka Srbija obnovila i izgradila novu državu Srbiju.
    Treba dati odgovor na pitanje: koju ratnu Srbiju i ratnu istoriju okupirane Srbije deo srpskog naroda i države danas rehabilituju i proglašavaju za svoje izvorište, uzor i usmerenje, kako za sadašnjost tako i za budućnost.
    Ako se posmatraju delatnost dela države i aktuelne politike i usmeravanje društvene javnosti, pitanje je izlišno. Država je stvorila „pravni“ osnov za rehabilitaciju fašističke kolaboracionistčke ratne Srbije donošenjem zakona o izjednačavanju prava pripadnika Vojske Kraljevine Jugoslavije u otadžbini (četnika) sa pravima boraca oslobodilačkog pokreta u Srbiji i Zakonom o rehabilitaciji. Izvedba je prepuštena političkom sudu, potomcima i poklonicima fašističke okupacije Srbije i srpske saradnje sa okupatorima.
    Rehabilituju se i slave svi pripadnici od idejnih nosilaca i kreatora do izvršilaca zločina nad svojim narodom u korist fašističkog okupatora, ne vodeći računa o miniumu istorijske istine.
    Ime Dimitrija Ljotić, vođe srpskog fašističkog pokreta čija je vojna formacija pod nazivom „Srpski dobrovoljački korpus“ u sastavu Vermahta činila zeštoke zločine po Srbiji, od masakra kragujevačkih i kraljevačkih građana do ubijanja ljudi širom Srbije, dobijaju trgovi i ulice i izmišljaju mu se slavopojke.
    General Milan Nedić, predsednik kvislinške okupacione vlade, tvorac Banjice, Sajmišta, Jajinaca, Glavnjače i drugih srpskih stratišta, moralno i politički je rehabilitovan i promovisan.
    Slobodan Jovanović, predsednik Jugoslovenske izbegličke vlade je sudski, moralno i politički rehabilitovan. Ovaj poznati profesor Pravnog fakulteta, akademik i plodni naučnik nije osuđen za ono što je bio, već za ono što je radio kao predsednik Jugoslovenske vlade u emigraciji, što je donelo tragične posledice srpskom narodu u okupiranoj Srbiji i Jugoslaviji. Zaslužan je za stavljanjem slova „Z“ ispred imena, što znači zaklati. Njemu se daju platoi, trgovi, ulice i druga priznanja, kao da nije bio dvostruka ličnost.
    Politička i društvena histerija ne prestaje oko rehabilitacije vođe četničkog pokreta Draže Mihailovića. Četnički pokret, nastao je maja 1941.a potom od Jugoslovenske vlade u emigraciji preimenovan u Jugoslovensku vojsku u otadžbini, a njen vođa, komadant (1942.)imenovan za ministra vojske i načelnika Vrhovne komande ( za kratko vreme tri puta unapređen od pukovnika do armijskog generala). Kao patriotski, oslobodilački pokret sarađuje samo tokom septembra-oktobra 1941.sa NOP koga je organizovala i vodila KPJ, u borbi protiv okupatora, ali od kraja novembra 1941. četnici prihvataju taktiku svoje vlade, da se ne treba angažovati protiv Sila osovine, kao i svoj program antikomunizma.
    Pregledajući dokumentaciju četničkog pokreta, nemačkog Rajha, SAD, Velike Britanije i emigrantske vlade kraljevine Jugoslavije, hronološki ukratko spomenuću dokumenta koja dokazuju saradnju Draže Mihailovića i njegovih komadanata sa nemačkim i drugim okupatorima u toku Drugog svetskog rata.
    Sutradan posle pregovora Draže i Tita u Brajićima 28. oktobra 1941.godine. Dražin emisar kap Nenad Mitrović u Beogradu sa kap Jozefom Matlom priprema sastanak Draža-Nemci u selu Divcima. Prvog novembra Draža u pismu komadantu nemačke 342. divizije generalu Hofmanu, traži municiju “ da bi mogao da nastavi borbu protiv partizanskih odreda“ , a 11.novembra Dražina delegacija pregovara sa opunomućenikom nemačkog komadanta Srbije pukovnikom Kogardom o mogućnostima zajedničke borbe protiv partizanskih odreda. Iz zapisnika sa tih pregovora vidi se da je Draža sedam puta ponovio zahtev da od Nemaca dobije municiju, i izjavio da se neće boriti protiv Nemaca “ iako bude napadnut“ (i održao obećanje do kraja rata), a njegov pomoćnik, major Aleksandar Mišić, rekao Kogardu- da će primiti nemačke oficire „za vezu“ u četničkim štabovima, kako stoji u zapisniku. I ako Draža tada nije dobio municiju od Nemaca njegov komadant Jovan Škava po Dražinom odobrenju, 17. novembra 1941. predaje Nemcima u Valjevu 261 na prevaru zaroblenog partizana koji su svi pobijeni.
    U decembru Draža počinje legalizaciju svojih odreda kod Nedića a postepeno i kod Nemaca. U jednom izveštaju komandujućeg generala Srbije Badera, od 20. januara 1942. godine zapisano je da je Nedićeva žandarmerija sa Nemačkim odobrenjem snabdela 72 oficira i 7693 četnika sa 77 puškomitraljeza, 196 pištolja i 1867 bombi. Deo Dražinih odreda se legalizuje. Odred poručnika Predraga Rakovića je u Čačku sa Nemcima i pored Nemca Frikea komadant Čačka! Draža odaje Rakoviću priznanje i na njegovom izveštaju beleži „Odličan rad“ ….
    Tokom 1942. i 1943. godine legalizacija četnika u Crnoj Gori i Dalmaciji je kod Italijana uzela velike razmere. U bici na Neretvi četnici dobijaju od Italijana hranu i municiju, čak i padobranima iz aviona im bacaju i prevoze četnike okupatorskim kamionima i brodovima. Nemački komadant Ler obaveštava višu komandu da je “ dao četnicima 30000 metaka“, a Dražin Komadant Vojislav Lukačević obaveštava da su mu Nemci dali 12 sanduka municije“ . U toj operaciji četnici su u istom stroju sa Nemcima i Italijanima.
    U jesen 1943. Nemci i četnici zaključuju veliki broj sporazuma o zajedničkim borbama protiv Narodnooslobodilačke vojske……Od novembra 1941.do septembra 1944.g. četnici i Nemci su zaključili 19 sporazuma i svi su imali odrednicu „trajnosti“ a vodili su 128 združenih operacija protiv Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Sve te sporazume Draža je odobravao.
    Sem pregovora sa Nemcima 11.novembra 1941. u Divcima, Draža se sastajao još 4 puta sa majorom Rudolfom Šterkerom emisarom Hermana Nojberha predstavnika ministarstva spoljnih poslova Rajha u Srbiji: prvi put u selu Rošcima kod Čačka zajedno sa pukovnikom Mak Dulom Američkim obaveštajcem; drugi put u selu Dragincu kod Loznice (gde su Nemci streljali 2950 meštana), treći put u Srednjem, novembra 1944. i četvrti put u Vučjaku u Istočnoj Bosni, aprila 1945. godine.
    To je samo delić istorije prepisan iz istorijskih dokumenata gore navedenih aktera, kao i 930 obaveštajaca po imenu i prezimenu ( 268 engleskih obaveštajaca i 612 američkih pripadnika OSS službe – Office of Strategic Services,) i Oko 50 pripadnika iz PWB (američka služba za propagandu ) . Obaveštajci su delovali uglavnom u okviru vojnih misija ovih zemalja kod četničkog i partizanskog pokreta. Ovaj impozantan broj ukazuje da su njegove službe imale apsulutan uvid u stanje na terenu, odnos postojećih snaga i delovanje ratujućih strana na Jugoslovenskom prostoru.

Ostavite komentar


Dijalog

I na kraju, PISA test 10

I na kraju, PISA test

O, slatka mala izvrnuta torto, svi te vole, svi te cene. O, jadna mala, izvrnuta torto, vrh ti na dnu stoji. Slatka, mala izvrnuta torto, nevoljama nikad kraja. O, jadna mala izvrnuta torto, dno ti na vrhu stoji...

Naslovna strana

Naslovna strana za 8. maj 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Maja Cetković - E-play

Dnevnu novinu Danas jako cenim i poštujem pre svega zato što je jedna od retkih koja ima rubrku o kulturi i sceni.