Pucanj u drvo života 1

Smrt jedanaest vernika na molitvi (najstarija žrtva imala je 97 godina) u sinagogi u američkom Pitsburgu – uz pokliče Roberta Bauersa (46) „hoću da ubijam Jevreje, jer oni čine genocid mom narodu“, koji su pratili pir pomahnitalog žitelja iz susedne varošice – „iz senka na svetlo dana je iznela gnojnu ranu, porast antisemitizma u SAD“, nalaze komentatori, čak pažljivo birajući reči.

Ovo je bio najsmrtonosniji napad na jevrejsko stanovništvo u istoriji Sjedinjenih Država. Nadležni tužilac istražuje „čin mržnje“. Mediji dodaju da su „pretnje Jevrejima, bombama i porukama“ prethodnih godina u porastu, pozivajući se i na federalne zvanične podatke. Dnevnik Ju-Es-Ej tudej navodi da „nasilje prema Jevrejima i njihovim institucijama vidno raste, poklapajući se sa trenutkom u kome je američko društvo oštro podeljeno“.

List navodi mišljenje Samjuela Vulija i Keti DŽozef: „Pre izbora Donalda Trampa za predsednika, antisemitsko uznemiravanje, kao i napadi, bili su retki i neočekivani. Posle ulaska Trampa u Belu kuću, antisemitizam je postao normalna pojava i dnevna praksa, a vekovni stereotipi o jevrejskom narodu nisu pokazivali znake opadanja.“

Prema podacima Lige protiv kleveta (ADL), jevrejske organizacije osnovane u Americi još 1913, antisemitski incidenti u SAD su, uključujući fizičke napade na pojedince i ustanove i vandalizam, povećani za 57 procenata u poređenju sa 2016. U prošloj godini ih je zabeleženo 1986, dok je – recimo – 2013. registrovan 751. ADL saopštava i da je najnovijim pregledom utvrđen „alarmantan porast“ antisemitskih sadržaja na društvenim mrežama uoči predstojećih (novembarskih) izbora za deo Predstavničkog doma i Senata u Kongresu.

Posebna povećana pojedinačna meta na platformama u poslednje vreme (dvogodišnja era nove administracije) je DŽordž Soros. Sin neprekidno napadanog i hvaljenog mađarsko-američkog milijardera i filantropa, Aleksandar je prethodnih dana u prilogu NJujork tajmsu napisao: „Sa Trampovom predsedničkom kampanjom stvari su postale gore, a njegov televizijski oglas 2016. je govorio ponižavajuće i podsmešljivo o mom ocu, kao i o uglednim Jevrejima DŽenet Jelen, predsednici Federalnih rezervi i Lojdu Blankfinu, vodećem čoveku Goldman Saksa.“

Aleksandar Soros to ovako tumači: „Duh je pušten iz boce, generacije mogu da prođu pre nego što se vrati na mesto, a i nije ograničen samo na Sjedinjene Države.“

Predsednik je pitsburškog revolveraša opasao kao“zlobnog manijaka“ i sugerirao da zakoni o smrtnoj kazni treba da budu stroži: „Ne sme da bude tolerancije za antisemitizam u Američki, kao i prema bilo kojoj formi verske i rasne mržnje ili predrasuda.“

Više zakonodavaca, bez obzira na političku boju, pita se kako zaista Trampova retorika deluje na „otrov“.

Republikanac Adam Šif je u programu Stanje nacije TV Si-En-En izjavio: „Predsednikov modus operandi je da nas deli. Nije dovoljno da u trenutku tragedije (istina) kaže prave reči, a svih drugih dana u godini govori stvar, koje nas vode u sukobe jednih sa drugima.“

Drugi republikanac, DŽejms Lankford u emisiji Si-Bi-Es televizije ima „suženiju optiku“:

„Tramp je bio veoma jasan, kao što smo i mi svi. Antisemitizam je bolesna i loša stvar.“

Statistika beleži de je 54 odsto kriminalnih prekršaja u SAD u 2016. (poslednja godina za koju je Ef-Bi-Aj objavio brojke) bilo motivisano „anti jevrejskom naklonošću počinitelja“. Nabrajaju se i različiti primeri, pored ostalog nacistički pozdravi na prošlogodišnjem mitingu „superbelaca“ u Šarotsvilu u Virdžiniji i rušenje jevrejskih nadgrobnih spomenika u Misuriju i Pensilvaniji. Incidenti su zabeleženi u svih pedeset država Amerike, otkriva konačan zbir.

Proletos, povodom 85-godišnjice otvaranja prvog nacističkog koncentracionog logora (Dahau), londonski Fajnenšel tajms je u prigodnom razmišljanju zabeležio da se „istorija ne ponavlja, ali je posuta upozorenjima“; „Danas se prikrada sa oboda. NJen povratak je posebno vidljiv u SAD i Britaniji. Najveći podsticaj u Americi je dejstvo ‘efekta Tramp’: bez obzira da li ste musliman, Hispano, Afroamerikanac ili globalista, predsednik je učinio da se o vama, bez brige o posledicama, govori podsmešljivo. Kad je, međutim, reč o Jevrejima Tramp se oslanja na eufemizam, u kome njegovi sledbenici nalaze zeleno svetlo.“ List podseća da je seoba američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, zapravo zadovoljavanje predsednikovih najlojalnijih birača – osam od deset hrišćanskih evangelista, inače brojnih u biračkom telu. Oni veruju da će Sudnji dan doći tek kad se obnovi Treći hram judaizma, a onda sledi i spasenje pravovernih, dok će se „grešnici – među njima i ti isti Jevreji – naći u večnoj vatri pakla“. Edvard Lus, dopisnik iz Vašingtona, jednostavno rešava slagalicu: „Evangelisti su politički filosemiti, teološki antisemiti, a Tramp je njihov instrument.“

Istorijski priručnici beleže dugu tradiciju antisemitizma, ali i njegovo značajno opadanje, istovremeno sa suzbijanjem rasne nejednakosti i jačanjem građanskih prava i ravnopravnosti. Novinski izveštaji ipak su još 2007. nailazili na podatak da šest procenata Amerikanaca živi sa „nekim osećanjima predrasuda prema Jevrejima“. Po izveštaju Lige protiv kleveta iz 2011. „jasna većina to odbija“, mada dvadeset odsto podržava „medijsku patku“ da Jevreji kontrolišu Volstrit.

Konačno, 96 odsto Amerikanaca je u aprilu 2018. verovalo da se Holokaust davno dogodio. Poslednje oktobarske subote u sinagogi simboličnog imena Drvo života se ponovio.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari