Auto bespuće

* Ali ipak bi trebalo malo porazmisliti da li autoputevi koji počinju usred bespuća, na koje se "uključuje" neprohodnim obilaznicama i koji ponovo završavaju u bespuću, imaju neke veze sa "tradicijom" koju visoki zakonodavac namerava da zaštiti zakonom

Ostavite komentar


  1. Pre će biti Černiševski i njegova revolucionarna zaštita novih vrednosti. Naravno, po cenu nestanka zaštitara bitno je da tradicija preživi. Vice versa. Ko je kriv Lotovoj ženi što se okretala nazad, trebala je da zna da je dobro uvek napred, napredno, kao naprednjačke putne akvizicije. Jedina dobra i vidljiva stvar naprednjačke koterije su putne infrastrukture, sve ostalo je zamaman spin. I splin, takođe. Ali ovo je samo Srbija…. velika tajna.

  2. U jučerašnjoj ponudi kladionice, potpuno smo zaboravili kvotu na Vuka. Kakva kardinalna greška! Zato nas Drug Sveto opravdano kažnjava svojim današnjim bravurama. E ovo ako objave, svaka čast!

  3. Svrha tog pomenutog parčeta auto-puta je da pokaže kako je bilo pre Naprednjaka i kako će biti (nedajbože) posle njih.

  4. Dakle, od Ljiga do Preljine je isto kao od Preljine do ljiga, tj kao u onoj Balaševićevoj pesmi:: "Haj, haj, šta nas briga, vozimo se na taljiga", izuzimajući ono kratko parče auto-puta.

  5. .sam dobro razumeo Basaru, pomenuti zakon bi trebalo da se zove "Zakon o zaštiti našeg identiteta od Vuka pa na ovamo".

  6. Eh , da je knjaz Miloš bio pismen , ne bi Vuku glava na ramenu… Onako , nepismenom, bilo mu je sasvim svejedno. Nije znao ni da čita ni da piše do tada, a još manje je hteo i mogao da se prihvati učenja novog! A tako lak prelaz sa jednog pisma na drugo moglo je samo u zemlji u kojoj nije bilo pismenih ni za jedne kočije! Čitajte i ove silne portale …vrve od nepismenih , koji eto , ni „najjednostavnije pismo na svetu“ nisu uspeli da nauče i savladaju! Srpsko društvo je najzaostalije društvo u Evropi danas. I ostaće takvo. To nam je sudbina. Džaba vadjenje na Teslu, Pupina, Andrića i Crnjanskog…što kažu, najlepše cveće raste na djubrišu i medju korovom.

  7. Pre izvesnog vremena, na sajtu "našeg najstarijeg lista" napisao je jedan od "stalnih komentatora" da nikad u životu ne bi pročitao nijednu knjigu Svetislava Basare, Dragana Velikića i Filipa Davida. Pošto sam ja pročitao sedam Basarinh romana (i poneku pripovetku), verujem da imam "moralno pravo" da se s njim ne složim u jednoj stvari koja je od mnogo većeg značaja od dnevnih političkih prepucavanja. Reč je Vuku Karadžiću.
    Šteta je što se jedan tako značajan savremeni pisac poput S. Basare pridružio već dvodecenijskim ultradesničarskim napadima na Vuka Karadžića kao "stranog plaćenika" i izdajnika, čija, citiram Basaru, "mnogohvaljena reforma – smišljena na bečkom dvoru i finansirana iz njegove kase – bila tako radikalan raskid sa tradicijom i takvo temeljno zatiranje slovenskog identiteta ćirilice, na kakvo se docnije nisu odvažili ni Lenjin, Lunačarski & Co". Tako efektno sročena optužba ne može se oporvgnuti sa nekoliko rečenica, pogotovu što, za razliku od Basare "i pročih", o tome koga je plaćao Bečki dvor, a koga plaća Soroš ne znam ništa. Što se lingvističke strane tiče – samo nekoliko napomena: 1. Nije bilo raskida sa "tradicijom", već sa tradicijama, od kojih nijedna nije bila čisto srpska, već srpskoslovenska (starocrkvenoslovenski sa elementima narodnog srpskog jezika), ruskoslovenska (ruska redakcija starocrvenoslovenskog jezika) ili slavenosrpska (neodređena mešavina ruskoslovenskog i srpskog jezika). Većinu dela i rukopisa pisanih nekim od tih tipova književnog jezika teško možemo danas da čitamo i razumemo (osim stručnjaka) ne zbog Vukove reforme, nego zbog toga što nisu pisani srpskim jezikom. U krajevima južno od Save i Dunava u to vreme gotovo da nije bilo pismenosti, pa nikakvog "raskida sa tradicijom" nije ni moglo biti. 2) Šta znači "slovenski identitet ćirilice"? I koja to od savremenih slovenskih azbuka čuva taj identitet, pa da je prhvatimo i mi (kako ne bismo posatli Germani). (Uzgred, Turci su promenili kompletnu azbuku (umesto arabicom pišu danas latinicom), pa nisam čuo da je neko do njih zbog toga prestao da bude Turčin i musliman.) Inače, U reformi srpske azbuke, Vuk je sledio stav nemačkog lingviste Adelunga "Piši kao što govoriš" i praktična rešenja Save Mraklja. 3. Uzimanje za osnovicu srpskog književnog jezika narodni govor, u skladu je sa tada aktuelnim romantičarskim idejama da je dobro sve što je "narodno", "izvorno, "nepatovreno", ali i posledica činjenice da nije bilo drugog SRPSKOG književnog jezika. 4. Vukova reforma azbuke nije imala, praktično, nikakve štetne efekte, a svojom jednostavnošću omogućila je velikom broju ljudi da nauče bar da čitaju i pišu. 5. Jezička, pak, reforma imala je i nekih negativnih posledica, od kojih su najvažniji gubitak tzv. participa i siromašenje terminologija. Dobitak je, na drugoj strani, mnogo veći!

  8. Siguran sam da ljudi koji brinu o pravopisu i očuvanju tradicije , pisma i jezika što se tiče, činelošu uslugu razvoju jezika. Da sje dragi Bog, kad je stvorio Adama i Evu postavio i nekog ko će da brine o očuvanju jezika i tradicije – mi bi smo govorili malo bolje od majmuna.
    oj savet onima koji zakonima pokušavaju da nateraju narod da uči a da ne misli, treba da na tom zakonu ostave jednu rupu kako bi ga narod imao gde nataći!
    PS. Jedan šaljivčina je pre nekoliko dana stavio komentar koji me je oduševio.
    Kaže on baki Saše Đorđrvića;"Bako brate, ćale si, keve mi"!

  9. Ćutider Bas, zamisli, da nam zapala ruskoslovenska redakcija?. Pa, sad bi nas Putin vijao po asfaltu sa sve legitimnom i legalnom policijom, ne bi koristio nikakve navijače. Vidiš, mi smo ipak napredovali u demokratiji s pomoću Vuka, šta gođ ti mislio o njemu.

  10. Kad kolumnista doguzelja nazad iz srpskih bespuca, bice mu dusekorisno da "sidje" u komentatorluk i procita komentar @Nicka. E, posle toga ce jamacno da se manje proserava o Vukovoj reformi srpskog jezika i pisma.

  11. Dobro, de, Vuk je dodao slovo dž. Sve ostalo uradio je Sava Mrkalj još 1810. godine. Dan danas se služimo istom.
    Ako nije isuviše pretenziozno, dalo bi se zaključiti da je "mala pozajmica" temelj naše lingvističke tradicije.

  12. Pre zastite pisma valjalo bi najpre zastititi srpski narod u Srbiji. Dok se vodi "polemika" o pismu, na mala i veelika vrata Srbija se zakonima pretvara u Pussyland gde zene, kljakavi, marginalne grupe i nacionalnosti svih mogucih pasmina imaju veca prava i "pozitivno" su diskriminisani u odnosu na Srbe.

  13. Bespuća novog ministra "kulture", koje je svojevremeno rastera sve pismene iz gradskog sekretarijata za kulturu. Novo parče puta do Čačka, lep put u bespuće-čekanje na bolje sutra.

Ostavite komentar


Dijalog

Nikada Bošnjaci neće reći da su Srbi genocidan narod: Glumac Emir Hadžihafizbegović zahvalio se novinarki Danasa 10

Nikada Bošnjaci neće reći da su Srbi genocidan narod: Glumac Emir Hadžihafizbegović zahvalio se novinarki Danasa

Iako sam zauzet snimanjima i to daleko od Sarajeva, iako živim skoro godinu sa čvrstom odlukom da se na duži period javno ne oglašavam, iako sam osvjestio svu grotesku nažalost mračnog i nimalo smiješnog balkanoidnog Montija Pajtona, koji se sa malih ekrana i u životima našim ne gasi evo već 35 godina, nisam mogao ostati ravnodušan na tekst u listu Danas - "Bošnjaci su naša braća" (bar je tako prenijet na bosanskim portalima) novinarke Snežane Čongradin.

Naslovna strana

Naslovna strana za 27. i 28. april 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Nataša Miljković, TV novinarka

Danas čitam od samog početka. Pomagao mi je u emisijama koje sam radila, ali i u životu u Srbiji mi je pomagao.