Pre ili kasnije, u tako razuđenoj i nekonzistentnoj produkciji domaćih filmova, bilo je sasvim za očekivati da će se na planu filmske forme pre svega ako ničega drugog, dogoditi eksperiment, koji će barem na tren uliti samopouzdanje srpskom filmu u svom daljem hodu ka neizvesnoj budućnosti. Tako se jedna mala grupa filmskih entuzijasta, filmski gerilci reklo bi se, okupila oko ideje veoma jednostavne a opet nikad ranije korišćene, da bi u produkcionom smislu „na mišiće“ izgurala „Überlife“, svoju osobenu viziju epskog spektakla danas. Ali ne tražite ovaj naslov u repertoarima nekolicine preostalih bioskopa u Srbiji. Film „Überlife“ snimljen je kao interaktivni film, direktno za DVD, te je kao takav vrlo pristupačan i po vrlo povoljnoj ceni (299 dinara).


Ali, nesumnjivo je da će ideja „interaktivnog“ filma uspeti u startu da zbuni potencijalnog i nepripremljenog kupca DVD izdanja, koje je opremljeno vrlo skromno, bez uvoda na samom disku o kakvom je eksperimentu zapravo reč i otkuda ideja da se jedna epska priča baš na ovakav način realizuje. Dakle, sam koncept već u predznaku filma predstavlja zamku i sopstvenim autorima, predvođenim intrigantnim dizajnerom Lazarom Bodrožom koji se prvi put okušava na planu filmske režije, da njihovo delo ostane nekomunikativno za širi auditorijum. Ideja za film potekla je direktno iz interaktivnih romana, posebno popularnih osamdesetih godina, u kojima čitalac zauzima poziciju glavnog junaka, prečesto naratora filma, što mu omogućava da iz prvog lica sam kreira svoju sudbinu, birajući i kreirajući dalji tok događaja. Neki od tih romana, uglavnom kriminalističkog žanra, bili su izuzetno čitani i ostali su u sećanju generacijama koje su stasavale u nekim životno mirnijim vremenima. Čak i da su hteli da izbegnu bilo kakve dodirne tačke sa romanima koji su bili inspiracija, autori filma morali su da pruže barem „kašičicu“ informacije više o svom posve novom načinu pristupa filmu i to pre svega zbog novije generacije filmske publike stasale na naraciji video-igrica, kojoj je ideja interaktivnog romana strana.

Drugi potencijalni problem u startu filma jeste sama ekspozicija, zapravo njen uvodni narativ, koji je tako šturo iznesen bez ikakvog konkretnijeg sadržaja i materijala za rad, da nam ostavlja vrlo malo motiva da se upustimo u avanturu sa glavnim junakom, što složićemo se, nije slučaj čak ni sa video-igricama. A priča je jednostavna – u nekom vremenu davno prošlom, usred dominacije mračnih sila, glavni junak biva odabran da spase devojku, a da ni on sam ne zna zbog čega i kako. Dakle filmu pristupamo zaintrigirani formom a ne sadržajem i kada konačno prevalite ova dva startna kamena spoticanja i pređete na samu akciju, vrlo brzo će vas očarati kolorit filma i bogatstvo prizora u kojima očito uživaju i autori filma, dok nam pružaju mogućnost da krojimo sopstvenu sudbinu tražeći samo jedan srećan kraj, u mnoštvu pogrešnih. Bodroža, uz podršku svog autorskog tima, bira izvanredne lokacije i mnoštvo specijalnih efekata, kako bi ispričao priču veoma bogate vizuelnosti, koja u svojoj najdužoj verziji traje do 20 minuta, što se čini nekako sasvim dovoljnim da uz DVD provedete jedno uzbudljivo popodne. Pravi filmski sladokusci sigurno neće odustati posle prvog istrošenog života, već će se vraćati iznova, tražeći pravi put za glavnog junaka, pokušavajući da odgonetnu koliko zapravo filmskog materijala sadrži disk, što čini se ni sami autori ne znaju. Naravno, baš kao i u slučaju interaktivnih romana, i u ovom pionirskom pokušaju da se napravi „interaktivni film“ neke narativne deonice znatno su bolje izvedene od drugih, ali to je bilo sasvim za očekivati i nikako im se to ne sme zameriti. Ono što se čini kao propuštena šansa, sada kada znamo kakav su izvanredan domet dostigli na planu filmske estetike pre svega uz tako sveden budžet (što nikako nije zanemarljivo) jeste činjenica su na isti način sasvim sigurno mogli da iskoriste i neku šire poznatu priču iz tako bogate i živopisne srpske mitologije, na identičnu temu večite borbe dobra i zla, jer bi tako pojedini delovi filma sigurno bili jasniji čak i bez ijedne izgovorene reči, na čemu je ova „filmska gerila“ tako dosledno insistirala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari