Jubilarni Bitef na leđima mahnitog bika 1Foto: Duan Ni

„Pola veka Bitefa biće na nivou značaja jubileja koji proslavlja“, najavio je Ivan Medenica, novi umetnički direktor ove manifestacije, na današnjoj konferenciji za novinare u Skupštini grada.

U glavnom programu biće prikazano 12 predstava iz devet zemalja, koje su Medenica i Anja Suša zajedno izabrali a manifestaciju će 25. septembra otvoriti kineska predstava „6 i 7“ Plesnog pozorišta Tao iz Pekinga. Slogan 50. izdanja Bitefa glasi „Na leđima mahnitog bika“ i, prema rečima Medenice, na njega se nadovezuje koncept manifestacije.

– Asocijacije su na Evropu na leđima bika koji je pomahnitao, čemu nažalost svakodnevno svedočimo – kazao je Medenica i podsetio da su Beograd, Srbija i Jugoslavija, kad su Mira Trailović i Jovan Ćirilov osnivali Bitef, bili prostor „ničije zemlje“ – između dva sveta, dva suprotstavljena bloka, istočnog i zapadnog.

– Neko vreme smo verovali u iluziju da su zidovi pali, da živimo kraj istorije u postideološkom društvu, međutim, poslednjih godina svedočimo tome da se u Evropi, i to na našim granicama, podižu nove žice, novi zidovi. Sticajem okolnosti mi smo ponovo limes između severa i juga, bogatog, moćnog i ponekad osionog severa i unesrećenog juga sa kojeg dolaze ljudi koji su preživeli katastrofu u svojim sredinama – kazao je Medenica osvrnuvši se na more očajnih i bespomoćnih ljudi, izbeglica koji dolaze s Bliskog istoka, iz Afrike… – Ovakav položaj za Beograd ne treba da bude frustracija, već, naprotiv, izazov i podsticaj da, u duhu svojih kosmopolitskih i slobodarskih vrednosti, opet postane jedinstveno mesto susretanja, razmene i, pre svega, solidarnosti između različitih, često i nevoljno, iz muke, spojenih kultura – konstatovao je Medenica. On je objasnio da se upravo stoga tematsko-problemska okosnica 50. Bitefa svodi na „katastrofu izbeglica, zatvaranje granica, podizanje zidova, evropski izolacionizam, neokolonijalni odnos zapadne prema drugim kulturama i društvima“.

Predstave koje će biti prikazane na ovogodišnjem Bitefu ne tretiraju ove teme samo na direktan način, već istražuju, osvetljavaju i problematizuju njihove uzroke, kazao je Medenica. Činjenica da ovakva koncepcijska linija problematizuje odnose zapadnog sa drugim društvima uticala je da u programu budu zastupljene predstave libanskih, kineskih, afričkih, singapurskih i indonežanskih umetnika. Drugi razlog je želja da se, u godini velikog jubileja, Bitef vrati svom izvornom međunarodnom karakteru, prevazilazeći evropski okvir koji je na festivalu dominirao poslednjih godina, zaključio je Medenica.

Selektorka manifestacije Anja Suša, kojoj je ovo poslednja godina na tom mestu, detaljno je iznela podatke o svim predstavama koje će publika moći da pogleda.

Suša i Medenica su iz bogatog pratećeg programa izdvojili Kongres međunarodne asocijacije pozorišnih kritičara. Reč je o dvodnevnoj konferenciji na temu „Novo i globalno pozorište: između komodifikacije i umetničke nužnosti“ koja će biti održana 27. i 28. septembra u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.

Da je trajanje od pola veka veliki uspeh i da ovogodišnjoj manifestaciji treba posvetiti posebnu pažnju istakao je gradski sekretar za kulturu Vladan Vukosavljević i dodao da za to vreme koliko Bitef traje Beograd postaje evropska prestonica.

– Bitef je bio prozor u svet pozorišne umetnosti, a danas možda nije prozor, ali je ogledalo u simboličkom smislu i u njemu možemo videti gde je pozorište sada – rekao je on.

Gradski sekretar je napomenuo da je Grad Beograd za ovu manifestaciju izdvojio 20 miliona dinara i osam miliona za Kongres međunarodne asocijacije pozorišnih kritičara, dok je Ministarstvo kulture učestvovalo sa 15 miliona dinara, a druge institucije sa oko dva miliona dinara.

Ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac istakao je da je Bitef primer institucije koja diše sa vremenom, da je spoj tradicije i savremenih tendencija.

– Pedeset godina trajanja je veliki jubilej i praznik i obaveza naše generacije je da oda počast velikanima koji su ga stvarali: Miri Trailović i Jovanu Ćirilovu – rekao je ministar i dodao da ništa manje nisu važni ni brojni režiseri i glumci koji su svih ovih godina učestvovali u životu Bitef teatra, ali ni publika koja ga prati.

– Svi oni su od Beograda stvarali pozorišnu prestonicu – rekao je Tasovac i dodao da Bitef mora da neguje kvalitet, ali i da rizikuje novim formama.

Predstave 50. Bitefa biće izvedene u Bitef teatru, Narodnom pozorištu, Jugoslovenskom dramskom pozorištu, Domu omladine Beograda, Pozorištu na Terazijama i Madlenianumu.

Promocija novog

Anja Suša je rekla da je bio izazov praviti selekciju za ovogodišnji jubilarni Bitef budući da pola veka unazad ova manifestacija predstavlja poseban presek najsavremenijeg i najrelevantnijeg teatra.

Bitef će početi danom prologa koji ima funkciju omaža i tada će biti izvedena predstava „Kantor Downtown“ Teatra Polski iz Bigošča. Ona predstavlja „rekonstrukciju“ čuvene predstave „Mrtvi razred“ Tadeuša Kantora (koja je bila prikazana na desetom Bitefu) i „video instalacije“ sastavljene od nekoliko intervjua s poznatim i nepoznatim akterima njujorške avangarde iz druge polovine 20. veka. U sučeljavanju tih materijala pokreću se pametno i dirljivo pitanja sudbine avangarde i položaja nezavisne umetničke scene danas, kazala je Suša.

Ona je ocenila da će otvaranje Bitefa biti elegantno budući da će ga otvoriti kineska predstava „6 i 7“ koja, suprotno očekivanjima, nije folklornog ili tradicionalnog karaktera već u njoj dominira celokupno nasleđe savremenog plesa. Posebnu programsku liniju čine dve nemačke predstave „Saosećanje. Povest o mašinkama“ i „Ambasador“, nemačko-zapadnoafrički komad sa pevanjem. Biće izveden i austrijski komad „Urnebesna tama“ i libanski „Jašući oblak“. O istoj vrsti patologije govore predstave „Nad grobom glupe Europe“ u izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta „Ivana plemenitog Zajca“ koju je režirao Sebastijan Horvat i „Rodoljupci“ Narodnog pozorišta iz Beograda u režiji Andraša Urbana. Predrasude, uključujući i svoje sopstvene, o Južnoj Koreji koju su mogle turistički da posete, problematizovale su Maja Pelević i Olga Dimitrijević u svojoj predstavi „Sloboda je najskuplja kapitalistička reč“, a biće zanimljivo videti i singapurski komad „Softmaschine“, zatim francusku predstavu „Svita br 2“ i „Samo moje“ koju su radili Ana Dubljević i Igor Koruga iz Stanice za savremeni ples, najavila je Anja Suša.

Kuriozitet ovogodišnjeg Bitefa je što će na njemu nastupiti potpuno nova rediteljska imena a ne, kako se možda očekivalo, da će jubilarno izdanje biti promenada zvezda.

Opraštanje Anje Suše od selektorskog angažmana na Bitefu

Anja Suša je u Skupštini grada potvrdila ono što je najavila pre godinu dana da je 50. izdanje Bitefa poslednje na kojem je angažovana kao selektorka.

Ona je kazala da unutar proslave pola veka Bitefa i ona slavi svoj mali jubilej budući da je njen selektorski rad na ovoj manifestaciji počeo 2006. godine .

“Tada me je Jovan Ćirilov pozvao da se priključim i taj poziv sam shvatila kao čast i odgovornost i u proteklih deset godina koji je bio obeležen burnim događajima u društvu i na političkoj sceni Srbije i sveta”, kazala je Suša dodajući da je to doživela ne samo kao inspiraciju nego i kao moralnu odgovornost . Ona je skrenula pažnju da se Bitef tokom tih deset godina menjao i izmicao lakim definicijama i procenama , mereći puls nestabilnom svetu koji ga okružuje i uvek pulsirajući zajedno sa njim.

“Sa velikim poštovanjem prema veličanstvenoj tradiciji ovog festivala i njenim tvorcima Miri Trailović i Jovanu Ćirilovu kao i nemerljivom kapitalu koji je Bitef ostavio u jugoslovenskoj i postjugoslovenskoj kulturi i državama nastalim na ruševinama nekadašnje velike države koja je osnovala u ovu i mnoge druge manifestacije i kulturne institucije, pokušala sam da svoj angažaman obavljam onoliko odgovorno i savesno koliko je to bilo moguće iako se od nas koji smo pravili ovaj festival često očekivalo nemoguće. Radeći sa Jovanom sam neprestano učila i mnogo toga naučila a pre svega da nikada ne treba odustati čak i kada je put neprohodan a noć veoma tamna. Naučila sam da razmišljam o pozorištu u proporcijama koje prevazilaze male ideje, male interse i lokalne okvire…Naučila sam da gledam i mislim pozorište u najširem značenju tog pojma. Bitef je uvek radio na povezivanju, a ne na razdvajanju , premda je prostor na kojem je nastao i na kojem postoji već pola veka sada drugačije isparcelisan kao uostalom i ceo svet. Ovaj festival je uvek funkcionisao izvan i iznad geopolitičkih granica i to je nešto na šta sam ja kao deo njegovog tima i kao mali deo njegove istorije posebno ponosna”, zaključila je Anja Suša.

Ona se na kraju zahvalila Medenici na lepom zajedničkom radu u proteklih godinu dana i poželela mu mirnije more i bolje vetrove od onih koji su duvali dok se ona vozila na brodu zvanom Bitef.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari