"Mata Mua" pozajmljena na 15 godina za 100 miliona evra 1Foto: EPA/FERNANDO ALVARADO

Baronica Tisen, odnosno Karmen Severa, od milja zvana Tita, inače nekadašnja mis Španije, konačno je uspela da postigne sporazum sa Vladom Kraljevine Španije. Slika Pola Gogena „Mata Mua“, koja je deo njene privatne kolekcije, ostaće u zemlji.

Vlada će pozajmiti sliku na 15 godina i za to će platiti 100 miliona evra – baronici će svake godine na račun biti uplaćivano po šest i po miliona evra.

Karmen Severa inače trenutno živi u Andori, gde se nastanila kako bi izbegla plaćanje poreza u Španiji.

Udajom za barona Hans Hajnriha fon Tisen-Bornemisa obezbedila je sebi aristokratsku titulu, a posle dugo ubeđivanja uspela je da njegovu i njenu kolekciju preseli u Madrid, gde je 1992. otvoren Muzej Tisen Bornemisa, koji je odmah postao deo sistema Nacionalnih muzeja Španije.

Baronica Tisen često je na meti ozbiljne štampe i tabloida. Prebacuje joj se raskošni stil života, a često ima običaj da povlači iz Muzeja slike kad zapadne u finansijske teškoće.

Pregovori su se odvijali u Muzeju Tisen Bornemisa, a prisilila je vladu na pregovore, zato što je iz kolekcije povukla čuvenu Gogenovu sliku.

Kako bi razjasnila celu situaciju baronica Tisen je odlučila da otvori dušu u subotnjem Paisu, koji joj je dao celu stranu.

U intervjuu koji je urađen pisano, preko mejla, uz odobrenje njenih advokata, baronica je odgovorila na skoro sva pitanja.

Karmen Severa tvrdi da je čuvenu Gogenovu sliku „Mata Mua“ morala da povuče iz „birokratskih razloga“, iako nije precizirala kojih.

Zanimljivo je da njena privatna kolekcija broji oko 1.400 dela. Inače, Tisen Bornemisa čuva jednu od najznačajnijih umetničkih kolekcija XX veka u svetskim razmerama.

Veoma je aktivan u razmeni sa drugim muzejima. Prošle godine je neposredno pred pandemiju virusa korona otvorio veliku izložbu „Rembrant i portret u Amsterdamu od 1590. do 1670“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari