Obnova Arap džamije podelila javnost 1Foto: S. Župljanin

Restauracija islamske kulturno-istorijske baštine u Novom Pazaru ponovo je kamen spoticanja i odmeravanja snage.

Sa jedna strane je gradska uprava i stručna javnost, a sa druge je Islamska zajednica u Srbiji, koja se pojavljuje kao inicijator i investitor. Ovog puta u pitanju je centralna Arap džamija, koja se nalazi na početku Stare čaršije. Reč je o jednom od najstarijih građevinskih i verskih objekata u ovom gradu, koji se spominje još u popisu iz 1528. godine. Ovaj objekat iz osmanskog perioda u sklopu je Stare čaršije i prostorno pripada kulturno-istorijskoj celini od izuzetnog značaja.

U martu ove godine, čelnici gradske uprave i IZ u Srbiji, sa Turskom agencijom za razvoj (TIKA), potpisali su ugovor o izradi tehničko-projektne dokumentacije za rekonstrukciju hamama i kompleksa Stare čaršije „kako bi se zadržao i revitalizovao orijentalni izgled“ ovog dela grada. Tim dokumentom, čiju izradu finansira Vakufska direkcija Turske, obuhvaćena i rekonstrukcija Arap džamije. Planirano je da projektna dokumentacija, na kojoj rade turski stručnjaci, bude završena do kraja ove godine, a naredne godina očekuje se početak radova.

Do pre dve godine Arap džamija bila je centralna gradska džamija, ali je zbog oronulosti postala nebezbedna za obavljanje verskih obreda i zbog toga je zatvorena. Pred sam početak ovogodišnjeg meseca posta Ramazana počela je njena rekonstrukcija i na noge podigla javnost.

Gradska uprava se odmah oglasila sa ocenom da je na delu „nestručna rekonstrukcija i još jedna u nizu agresija na kulturnu baštinu grada“. Zatraženo je i mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Direktorka ove institucija Mirjana Andrić je krajem maja, po službenoj dužnosti, donela rešenje kojim se „zabranjuje IZ u Srbiji, Muftijstvu sandžačkom, izvođenje radova na krovnoj konstrukciji i kovnom pokrivaču na Arap džamiji u Staroj čaršiji, zbog toga što se radovi izvode bez utvrđenih uslova za preduzimanje mera tehničke zaštite“. Investitor je je obavezan da odmah pokrene „postupak za dobijanje akta kojim se utvrđuje pravo na izvođenje radova i u tom postupku će se utvrditi uslovi za preduzimanje mera tehničke zaštite“.

Bez obzira na ovo rešenje, radovi su nastavljeni a, u međuvremenu, urušio se i jedan džamijski zid. Predsednik Mešihata IZ u Srbiji muftija Mevlud Dudić tvrdi da „obnova džamije neće ugroziti njen status“ i da će IZ poštovati sve procedure tokom obnove, kao i da im je Republički zavod „pre pet godina izdao uslove za rekonstrukciju Arap džamije“. Muftija Dudić je ponovio da novopazarska vlast nije izdala nijednu dozvolu za vakuf u ovom gradu. U rešenju kojim se zabranjuju sadašnji radovi navodi se da je rešenje za sanaciju krova na ovom objektu traje dve godine i da je taj rok istekao.

U lokalnoj samoupravi podsećaju da je bez dozvole Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture rekonstruisana i Altun-Alem džamija, koja se, takođe, nalazi u Staroj čaršiji. Ova lepotica islamske arhitekture je, prilikom te rekonstrukcije, izgubila dosta od svoje autentičnosti i dugo je bila zatvorena za obavljanje verskih obreda.

Za obnovu Arap džamije sredstva su prikupljanja na donatorskoj večeri, koju su organizovali Bošnjačka nacionalna fondacija i IZ u Srbiji, u Frankfurtu još 2013. godine. Sredstva je prikupljao tadašnji sandžački muftija Muamer Zukorlić, a snimak njegovog prikupljanja sredstva dugo je bio tema komentarisanja u ovom kraju. Tada je prikupljeno, kako je objavljeno, 633.000 evra za izgradnju Islamskog centra u Dugoj Poljani kod Sjenice (Kapija Pešteri) i 100 hiljada evra za obnovu Arap džamije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari