Rano za kanonizaciju patrijarha Pavla 1Foto: Stanislav Milojković

-Nikada nije bilo govora o kanonizaciji patrijarha Pavla. Ustalom, rano je sve to. Postoji nekoliko principa koji služe kao osnov za proglašenje za svetoga koje treba ispuniti. Sveti život – to je prisutno, videćemo za ostalo – rekao je novinarima patrijarh srpski Irinej.

 

On je to rekao posle predstavljanja knjiga „Patrijarh srpski Pavle – svetitelj naših dana“ francuskog pravoslavnog teologa Žan Klod Laršea na 61. Međunarodom beogradskom sajmu.

O knjizi, čiji su izdavači Službenig glasnik i Centar za crkvene studije iz Niša, kao i o životu i delu 44. poglavara SPC, govori su juče na promociji njegov naslednik tronu Svetog Save patrijarh Irinej, direktor Službenog galsnika Jelena Trivan i urednik izadnja Slaviša Orlović.

Patrijarh Irinej rekao da je pokojnog patrijarha Pavla poznavao još pre njegovog monašenja, kao Gojka Stojčevića kad se još nosio idejom da postane lekar i sveštenik.

-Od momenta monašenja, kako je ozbiljno započeo, tako je ozbiljno i završio monaški život. Radio je sve poslove i iskušenika i monaha sam, iako je bio veliki inetelektualac, čak i kad je izabran za episkopa. Imao je ljubav za ceo ljudski rod, ali nije voleo neradnike i pušače. Bio je škrt prema sebi, ali i izdašan prema svima koji su u nevolji i patnji. Bio je velika ličnost našeg vremena koje je bilo kritično za naš narod, ali se u tom vremenu mudro snalazio – rekao je, između ostalog, patrijarh Irinej.

Jelena Trivan je istakla da je ovo „jedno od izdanja od velikog značaja za srpski narod, društvo i Crkvu“, navodeći da su u saradnji Službenog glasnika i Srpske patrijaršije objavljeni i knjiga o petoj godini patrijarha Irineja na čelu SPC i novo izdanje Vodiča kroz srpske manastire.   

 Vodeći francuski pravoslavni bogoslov i filozof Žan-Klod Larše prvi je stanac koji je objavio knjigu o pokojnom patrijarhu Pavlu (1914-2009). Laršeovu biografiju 44. poglavara SPC sa naslovom „Patrijarh srpski Pavle – svetitelj naših dana“, 2014. objavila je izdavačka kuća „Laž dom“ iz Lozane u ediciji „Veliki pravoslavni duhovnici 20. veka“. S francuskog prevedena je na ruski u izdanju Sretenjskog manastira i rumunski jezik, a njeno izdanje na srpskom pripremio je Centar za crkvene studije iz Niša

Patrolog, bogoslov i pisac Žan-Klod Larše (1949), spada u najbolje frankofonske poznavaoce dela svetog Maksima Ispovednika, autor je 23 knjige koje su zahvaljući 31 izdavaču prevedene na 15 jezika. Centar za crkvene studije iz Niša dosad je objavio njegova dela: „Put, istina, život“, „Teologija bolesti“; „Ikonograf i umetnik“. Laršeova „Teologija bolesti“ uvrštena je u 10 vodećih svetskih naslova, a Službeni glasnik je juče najavio da će objaviti i Laršeovo kapitalno delo „Lečenje duhovnih bolesti“.

O Kosovu i EU

Službeni glasnik predstavio je na SajmuiI dve knjiga o aktulenim poltičkim I društvenim temama: “Izgradnju države na Kosovu: demokratija, korupcija i EU na Balkanu“ Andree Lorenca Kapusele, koji je i sam radio u međunarodnim misijama na Kosovu i Metohiji i „Evropu u zamci“ Klasusa Ofea. Na promociji Kapuseline knjige, koja daje insajdersku i argumentovanu analizu kako je KiM postalo „deo mračne strane moderne istorije Balkana od 1999. naovamo“, učesvovali su: šef Kancelarije za KiM Vlade Srbije Marko Đurić, koji je iskoristio prilku da iznese i niz poznatih stavova zvaničnog Beograda o stanju u južnoj pokrajini, i politički analitičar, nedakašnji šef Vladine kancelarije za odnose sa javnošću, sada direktor Radio Beograda Milivoje Mihajlović. Kao sagovornici o „Evropi u zamci“ sinoć su bili najavljeni šef Pregovaračkog tima za pristupanje Srbije EU Tanja Miščević i ambasdor Slovenije u Srbiji Dagmar Repčekova. Vremensko poklapanje nerešene dužničke krize i njenih posledica po rast i zaposlenost; širenje terorističke taktike samoubilačkih misija, pokretanje neviđenog talasa izbeglica; uvučenost Rusije, Turske i SAD u vojne sukobe; rušenje šengenskog režima otvorenih granica… samo su neke od tema koje otvara Ofeova knjiga. Na obe promocije, kao urednik izdanja učesvovao je i Slaviša Orlović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari