Srđan Vučinić: Makavejev je bez sumnje moderni klasik 1

Pravljenje selekcije uvek je, kao i blaženopočivša kritika, povezano sa rizikom u tome je i njegova čar, jer to nije vremenska prognoza za naredna dva dana.

Uvek se setim kako je Skerlić napisao poraznu kritiku Saputnika Isidore Sekulić, jedne od najboljih knjiga umetničke proze na našem jeziku u proteklih sto godina. Ono što je zbilja originalno pa i genijalno, naješće se doživljava kao neki tuđinac, uljez u svom vremenu. U tome bi valjda bio i neki talenat u selekciji, distancirati se malo od famoznog duha vremena, a ostati u isti mah osetljiv za ono zbilja aktuelno – objašnjava za Danas Srđan Vučinić, umetnički direktor Festivala autorskog filma.

* Film Sweet Movie Dušana Makavajeva iz 1974. najavljen je ne samo kao ostvarenje koje je retko kad moglo biti viđeno, nego i kao radikalan, šokantan i hrabriji film, čak i u odnosu na današnju savremenu svetsku kinematografiju. Kako to komentarišete, objašnjavate?

– To nije ništa čudno, i ta umetnost ’68. i post-’68. bila je u biti daleko hrabrija od ove današnje. Podsetivši se nekih prikaza, kritika ovog dela, shvatio sam zašto su i svi reditelji u Savetu našeg festivala jednoglasno bili za ovaj film, jer je to razornija kritika današnjeg, još uvek vladajućeg neoliberalnog koncepta od većine drugih dela koje danas gledamo.

* Imate li neke pretpostavke u vezi sa tim kako bi mlađe generacije mogle da percipiraju ovaj film. Šta je zapravo radikalno i hrabro u filmu „Sweet Movie“?

– Ne znam, svaka generacija treba da traži svoj odgovor. Makavejev je bez sumnje moderni klasik, što znači da je uvek, i 40 godina kasnije, ispred svog vremena; a da su, s druge strane, njegovi filmovi obrazovali svest ove umetničke scene bez koje je ona danas nezamisliva, kao i bez drama Ace Popovića, ili likovne umetnosti Mediale…

* Branku Vučićeviću posvećena je retrospektiva Ekscentrični film. Koje značajne pomake u stvaranju filmske istorije je napravio ovaj autor i budući da je sarađivao s Makavejevim, kako vidite kreativnu razmenu između njih dvojice?

– To bi bilo pitanje za čitavu studiju ili barem esejističku knjižicu. Branko je uneo tu fantastiku biblioteke (kinoteke) u neka ključna dela Makavejeva, dok su Makovi filmovi i rad na njima pretpostavljam za Branka bili ona životna praksa koja ga je podstakla da kasnije napiše svoje najzrelije scenarije – Splav meduze i Šumanović: komedija umetnika, koji su značili iskorak iz klasične dramaturgije i filma ka novoj umetničkoj praksi.

* Povodom dve decenije od smrti Kješlovskog priredili ste omaž ovom reditelju. Kako iz sadašnje perspektive gledate na njegov opus, posebno Dekalog i zašto je estetika njegovih filmova bila inspirativna generaciji reditelja ovde?

– Kješlovski dovodi u žižu iste one aporije čovekovog postojanja kao i Dostojevski u XIX ili egzistencijalna drama Kamija i Sartra u XX veku – samo što nijedan filmski autor u zadnjih 30-ak godina nije to učinio na tako konkretan način, sa tolikom vezanošću za stvarni svet, za čulne senzacije našeg svakodnevnog života.

* Kao ekskluzivitet ovogodišnjeg FAF najavili ste osam filmova, zapravo portreta Puriše Đorđevića. Zašto je važno videti ove filmove i da li je ovaj program posebno važan za mlađe generacije i ako jeste zašto?

– Mislim da je važan za sve generacije, jer je to jedinstvena prilika da se na jednom mestu vidi kolekcija portreta velikana, od Tonina Guere do Gordane Kosanović i Milorada Pavića, propuštena kroz umetničku vizuru autora Jutra i Devojke, koja je uvek bila bliža muzičkoj partituri no bilo kakvim dramaturškim šablonima.

* Ovogodišnji izbor FAF je usmeren na neuralgične tačke društva i to kroz posve različite rediteljske rukopise. Da li biste i zašto izdvojili neke od takvih filmova čiji su pristupi režiji u najvećem kontrastu?

– Mogu, na primer, klasičnu poetsku sagu o životu i borbi jedne žene u brazilskom Akvarijusu – nasuprot tročasovnom Sieranevada koji sledi koncept filma u realnom vremenu na kojem je i utemeljen novi rumunski film.

Tekst je objavljen u posebnom dodatku lista Danas posvećenom 22. Festivalu autorskog filma

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari