Snežana Trišić: Filozofija apsurda 1

„Dugo želim da radim Kamija i ovo filozofsko delo sa društvenom oštricom. Kami je stvorio posebnog i autentičnog antiheroja koji je anticipacija njegove filozofija apsurda“, izjavila je rediteljka Snežana Trišić govoreći zašto je odlučila da postavi tekst o jednom od najstrašnijih i najkontraverznijih rimskih imperatora – Kaliguli na scenu Narodnog pozorišta.

Poznata filozofska drama napisana s kraja Drugog svetskog rata, ne govori samo o autoritativnom vođi, već, kako kaže, o savremenom čoveku i pitanjima smisla života.

Kaligula priznaje i prihvata logiku apsurda kao jedinu moguću i istinitu, te dovodi apsurdnost ustrojstva sveta do kraja, a posebno, kako objašnjava rediteljka, otvara pitanja mogućnosti pobune i pojma slobode.

„Naša realnost nema poetsku snagu, zaumnost i veličinu Kamijevog dela. Bojim da je pobuna kategorija koja danas izumire. A u ovakvo ustrojenom svetu, nažalost, najčešće se ispostavlja kao stvar interesa ili posledica manipulacije“, smatra Trišić, koja se sličnim pitanjima bavila i u drami „Ričard III“ koju je takođe režirala za nacionalni teatar i to ponovo sa Igorom Đorđevićem u glavnoj ulozi.

Snežana Trišić poslednjih nekoliko sezona jedna je od najangažovanijih i najnagrađivanijih rediteljki.

Pomenimo samo neke od predstava: „Nosorog“ (Kikinda), „Kazimir i Karolina“ (Atelje 212, Sterijina nagrada), „Nora! Šta se dogodilo nakon što je Nora napustila svog muža“ (Jugoslovensko dramsko pozorište), „Pošto pašteta“ (Atelje 212), „Mister dolar“ (Vranje), „Ždrelo“ (Kikinda), „Terorizam“ (Beogradsko dramsko pozorište), „Deca radosti“ (Atelje 212).

Svaka od njih govori o važnim socijalnim pitanjima – od rodne ravnopravnosti, preko propasti generacija, do odgovornosti svih pojedinaca u globalnoj kulturi nasilja, te konzumerizmu kao merilu društvenog uspeha, a sve ih povezuje nit da je život uglavnom uzaludna i apsurdna borba.

„Predstave su neka vrsta umetničke, intelektualne i intimne provokacije i smatram da je značajno ako dovedu do preispitivanja i polemike. O svakoj predstavi razmišljam kao o nekoj vrsti procesa kroz koji prolazim sa glumcima, saradnicima, publikom i kritikom. Ta komunikacija, razmena, polemika i dejstvo u odnosu na određene teme je smisao pozorišta i sigurna sam da to donosi određene promene i razvoj svih nas“, izjavila je jednom prilikom rediteljka.

Rođena je 1981. u Beogradu.

Diplomirala je 2009. kao student generacije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a potom je dobila stipendiju Kenedijevog centra za izvođačke umetnosti, što joj je omogućilo da se usavršava u svojoj profesiji u Sjedinjenim Državama.

Danas radi kao docent na Katedri za pozorišnu i radio režiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari