Palićki razgovori 1Foto: Stanislav Milojković

U Subotici su se sticajem okolnosti, u poslednjim decenijama minulog veka i početkom ovoga, okupljali intelektualci koji su pokušali da misaono najave dramu smene poretka i urušavanja države.

Pozivalo se na ozbiljenje socijalnih i političkih aktera pred velikim sudarima i iskušenjima. U organizaciji Radničkog/Otvorenog univerziteta ovde su javno i hrabro govorili manje više svi ozbiljni intelektualni poslenici iz ondašnje Jugoslavije.

Ove jeseni, od 11. do 13. oktobra, na Paliću se, u organizaciji Centra lokalne demokratije, ponovo okupilo 25 intelektualaca na skupu pod nazivom „Artikulacija sećanja – Iskoraci i pribežišta postjugoslovenskog prostora“.

Organizatori su posebno želeli da istaknu tri ličnosti tako da su učesnici i publika mogli da vide izložbu posvećenu Radomiru Konstantinoviću, Tomi Verešu i Ferencu Bodrogvariju. Ovi autori su nesporno obeležili misaono-teorijski vidokrug ne samo ovih prostora i ne samo vremena u kojem su stvarali.

Oni su slučajno Subotičani, svako na svoj način, i zavređuju da se bar s vremena na vreme skine prašina sa njihovih knjiga, što je ovog puta učinjeno na izložbi u palićkoj biblioteci.

Kao domaćin Palićkih razgovora, Boško Kovačević je istakao u uvodnoj reči da postoje najmanje tri dobra razloga zbog kojih su se opredelili da upriliče ovaj skup. Prvi je taj što je „Radnički/Otvoreni univerzitet“ poslednjih decenija prošlog veka bio stecište brojnih naučnih sesija, okruglih stolova i tribina, prezentacija (za to vreme) provokativnih ideja i knjiga; o tadašnjoj zbilji jugoslovenskih prostora i socijalističke ideološke postuliranosti.

Drugi razlog su trojica intelektualaca kojima je posvećena izložba. „Ovi autori su rođenjem, življenjem, a nadasve vezanošću za ovaj urbanitet, svojim stvaralačkim opusom u oblasti društvenih nauka, zaslužili da negujemo njihovo stvaralaštvo, poputbinu, nadasve književne i misaone domete“, istakao je Kovačević.

Treći razlog za okupljanje je i činjenica da se iz raznih razloga isprečilo podosta barijera. „Ostala je samo elektronska komunikacija. Ovde je deo tog misaonog kora ovih prostora, koji nisu postali intelektualci dvojnici, niti su se pak podali čarima nacionalnog japajakanja. Na jednom mestu su se, nakon podosta proteklih godina, sakupili oni koji imaju svoj integritet i koji su sačuvali moralnu vertikalu, svih ovih godina poniranja i poniženja“, rekao je Kovačević.

U okviru dve sesije naslovljenih „Region Zapadnog Balkana – nasleđe nepodnošljive sličnosti“ i „Region Zapadnog Balkana – kultura sećanja i budućnost“, na skupu su učestvovali: Aleksandar Popov, akademik Alpar Lošonc, prof. dr Boško Kovačević, prof. dr Božidar Gajo Sekulić, prof. dr Čedomir Čupić, prof. dr Dubravka Stojanović, prof. dr Duško Radosavljević, prof. dr Đokica Jovanović, prof. dr Đuro Šušnjić, dr Ivan Čolović, prof. dr Jovan Komšić, prof. dr Milan Ivanović, prof. dr Miodrag Živanović, prof. dr Slaviša Orlović, akademik Slavo Kukić, mr Srećko Mihailović, prof. dr Lino Veljak, Vehid Šehić, prof. dr Vladimir Goati, prof. dr Vukašin Pavlović, Zdenko Samaržija, prof. dr Mitja Žagar i mr Irena Žagar.

Danas objavljuje delove izlaganja Boška Kovačevića i Jovana Komšića na „Palićkim razgovorima“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari